Skoro dvije sedmice je širom Evrope trajao toplotni talas, a evropski i regionalni pa i domaći meteorolozi predviđaju da nam slijedi predah od visokih temperatura uz pojašnjenje zašto je ovaj toplotni talas trajao ovako dugo.
Ekstremne vrućine koje su ovog mjeseca pogodile mnoge južne i istočne zemlje Evrope dijelom su uzrokovane talasom vrućeg zraka iz sjeverne Afrike. Izvještava se da je više ljudi umrlo u Italiji, a upozorenja o ekstremnoj vrućini i dalje se izdaju za zemlje od Portugala do Rumunije i Kipra.
Međutim, očekuje se da će vrućine konačno smiriti u mnogim mjestima tokom vikenda i sljedeće sedmice. Stručnjaci su dali svoj komentar kako je i zašto došlo do ovih vrućina, a o tome piše Euronews.
Zašto je toplotni talas u Evropi trajao tako dugo?
“Sve to ima veze s prilično upornim vremenskim obrascima velikih razmjera. Južni i istočni dijelovi Evrope bili su pod onim što nazivamo grebenom visokog pritiska također poznatom kao toplotna kupola, u osnovi veliko područje visokog pritiska sa dosta veoma toplog vazduha koji se ne kreće mnogo”, objašnjava Lars Lowinski, meteorolog u meteorološkoj službi Weather & Radar.
Nasuprot tome, područja niskog pritiska sa hladnijim i promenljivijim uslovima dominiraju slikom bliže Atlantiku. Sjeverna Evropa je pošteđena užarene vrućine zbog mlaznog toka: pojasa brzog zraka u gornjim nivoima atmosfere koji razdvaja ova dva vremenska režima.
“Tamo gdje se susreću dvije zračne mase – od južne Francuske i Alpa do baltičkih država – bilo je nekoliko ciklusa jake kiše i jakih grmljavina s velikim gradom i jakim vjetrovima”, dodaje Lowinski.
Temperature su bile oko 6-12 stepeni iznad prosječnih vrijednosti za ovo doba godine, što je raspirivalo šumske požare i zahtijevalo rekordnu potrošnju energije. Neka područja su usvojila posebne planove za grijanje, uključujući otvaranje klimatizovanih prostora i zabranu rada na otvorenom radi zaštite ljudi.
Neuobičajeno toplo vrijeme će se nastaviti još nekoliko dana, prema Weather & Radar-u, sa temperaturama ponovo na 35-40 stepeni Celzijusa u mjestima kao što su Srbija, Italija, Albanija, Grčka, Rumunija i Bugarska.
Ali dobra vijest je da je najgore od ove ekstremne vrućine sada iza nas, kaže Lowinski, a trend za nedjelju i narednu sedmicu ukazuje na postepeni pad temperatura što će više sličiti vremenskim uslovima za ovo doba godine.
“Ovaj prodor hladnijeg i svježeg zraka početkom sljedeće sedmice također bi mogao izazvati jake oluje s grmljavinom, posebno širom Balkana”, kaže on.
Koliko se još ekstremnih toplotnih talasa očekuje širom Evrope ovog ljeta?
Ali predviđanje toplotnih talasa – posebno njihovog intenziteta i trajanja – ostaje izazov, a stručnjaci nisu sigurni šta se sprema za ostatak ljeta. Međutim, viši meterolog AccuWeather-a Tyler Roys kaže da je malo vjerovatno da ćemo vidjeti ponavljanje ovosedmične vrućine.
Za Lowinskog, veći izazov je saopćavanje rizika koji dolaze sa produženim toplotnim talasima.
“Ekstremne, a ponekad i rekordne, temperature koje smo vidjeli u proteklih nekoliko dana također su jasan pokazatelj da klimatske promjene pogoršavaju ove vrućine”, kaže on i zaključuje:
“Toplotni talasi sada imaju tendenciju da budu intenzivniji, a to uključuje i noćne temperature. Prenošenje tog rizika i kako pripremiti ljude, životinje i infrastrukturu (mislimo na klimatizaciju i dodatno opterećenje na električnim mrežama, na primjer) postaje sve važnije”, poručio je.
Klix.ba
