U Tuzlu dolazi sve više migranata i borave u neuslovnim lokacijama

Sve veći broj migranata pristiže u Tuzlu, uglavnom pod velom noći. Ovaj grad ranije im je bio označen kao tranzitna zona, međutim u posljednje vrijeme pojavila se i određena grupa onih koji duži vremenski period borave u Tuzli, uglavnom u nehumanim uslovima.

Migranti koji pristižu u ovaj grad većinom su oslonjeni na pomoć volontera koji im na dobrovoljnoj bazi donose hranu i tople napitke. 

Osim u šetnji gradskim ulicama, najveći broj njih moguće je primijetiti na Glavnoj autobuskoj stanici u Tuzli, parkovima i Terenskom uredu Službe za poslove sa strancima BiH koji je smješten u ovom gradu. 

“Ovih dana imamo veći priliv porodica s djecom, a u naš grad dolaze posebno u večernjim satima kada je većina naših sugrađana u snu. Dnevno ih pristigne u prosjeku 100, a organizovano pružanje pomoći nemaju. U skladu s našim mogućnostima im pružimo hranu i tople napitke, a veliki je problem loša higijena, jer oni nemaju uslova za kupanje i slično”, rekao je za Klix.ba jedan od tuzlanskih volontera koji svakodnevno boravi s migrantima. 

Foto: D. Z./Klix.ba

Dolasku u Tuzlu prethodio je uglavnom ilegalan prelazak granice između naše zemlje i Srbije, a nakon dugog puta u grad stižu gladni, iscrpljeni i s povredama po tijelu, koje zbog loših uslova u kojima borave stvaraju opasnost za veće komplikacije po njihovo zdravlje.

Migranti sa sobom u većini slučajeva nemaju osnovne identifikacione dokumente i zdravstvene kartone što predstavlja problem zdravstvenim radnicima u Tuzli koji su im dosad u nekoliko navrata pružali pomoć.

“Dosad smo imali intervencije koje su uglavnom bile po pozivu policije i u manjem obimu po dojavama građana. Uglavnom je riječ o lakšim povredama, odnosno oguljotinama, nagnječenjima i slično. Imali smo i tri slučaja u kojima se najvjerovatnije radi o tabletomaniji, jer su kod osoba pronađene veće količine antiepileptika i drugih lijekova koji djeluju na nervni sistem. Dvojica od njih su bili upućeni na daljnje liječenje u Kliniku za psihijatriju, odnosno Interno odjeljenje Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli”, rekla je za Klix.ba načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli Lejla Kuluglija-Memišević.

Foto: D. Z./Klix.ba

Ljekari su zabilježili i jednu intervenciju prilikom pronalaska migranta koji nije pokazivao znakove života, a bio je smješten u jednom od hotela u ovom gradu.

“Iako je obdukcija pokazala da se ne radi o nasilnoj smrti, ona je i dalje nepoznatog uzroka. U pitanju je mlađa osoba tako da je to pitanje ostalo otvoreno”, dodala je Kuluglija-Memišević. 

Posebno osjetljivu populaciju predstavljaju djeca koja također borave u Tuzli, a dosad su bili podvrgavani medicinskim tretmanima u Službi hitne medicinske pomoći.

“Te intervencije su vezane za rane jutarnje ili kasne večernje sate kada ne rade apoteke, niti oni imaju mogućnost svojoj djeci nabaviti lijekove. Manja djeca uglavnom imaju povišenu tjelesnu temperaturu i upale grla, a njima je teško uključiti terapiju, jer mi nemamo lijekova za peroralnu upotrebu, već samo ampulirane. Jedino im možemo skinuti povišenu temperaturu, a za ostalu terapiju koju preporučimo ne znamo da li kupe na kraju, zbog nemogućnosti. Kako završe ta djeca na kraju ostaje nam kao dilema, ali i problem”, ističe Kuluglija-Memišević.

Foto: D. Z./Klix.ba

Iz ugla Službe hitne medicinske pomoći tuzlanskog Doma zdravlja epidemiološka situacija još uvijek je stabilna, a naša sagovornica kaže da dosad nisu evidentirani slučajevi svraba ili šuge.

“Moram reći da je mnogo njih u lošem higijenskom stanju, ali još uvijek nismo imali pacijenata koje bismo morali hospitalizirati zbog zaraznih bolesti. Pojedinačne slučajeve koji nam se javljaju još uvijek možemo pokrivati s našim kapacitetima, a ukoliko bude dolazio veći broj migranata koji će se zadržavati u gradu, sigurno će biti veća potreba za našom asistencijom na terenu. Tada će se možda pojaviti problem u smislu da li ćemo moći pokriti veći broj pacijenata koji budu u tim grupama”, naglasila je Kuluglija-Memišević. 

Iz Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli rečeno nam je da su im se migranti obraćali za pružanje ljekarske pomoći. Iako još uvijek ne postoje jasne smjernice ko snosi troškove liječenja ove populacije, odnosno kome se oni fakturišu, iz tuzlanskog kliničkog centra nam je potvrđeno da nijedan pacijent nije vraćen bez pružene medicinske pomoći. 

Foto: D. Z./Klix.ba

Kada je riječ o sigurnosnom aspektu, iz Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona (MUPTK) za Klix.ba je potvrđeno da je od januara do maja ove godine zabilježeno pet incidentnih situacija u vezi s migranatima, a od toga su osnovi sumnje da su počinjena tri krivična djela krađe.

“U cilju praćenja stanja na terenu i njegovih implikacija na sigurnost policijski službenici Uprave policije MUP-a TK preduzimaju pojačane aktivnosti na prikupljanju informacija o kretanju migranata, njihovom pronalasku, obavještavanju i predaji Terenskom uredu Službe za poslove sa strancima BiH”, rekli su za Klix.ba iz Uprave policije MUP-a TK. 

Od ove uprave sačinjen je Operativni plan u kojem su konkretno određene službene mjere i radnje policijskih službenika u vezi s navedenom problematikom, a koje su prevashodno usmjerene na održavanje povoljnog stanja sigurnosti na području kantona. 

“Sve organizacione jedinice Uprave policije kontinuirano dostavljaju podatke o tome da li su migranti evidentirani kao počinioci krivičnih djela, prekršaja, odnosno da li su bili žrtve krivičnih djela ili prekršaja, kao i sva druga sigurnosno interesantna saznanja u kojima su učestvovali. Formiran je štab koji prati navedenu problematiku, održava redovne sastanke, prati, analizira i predlaže konkretne aktivnosti s ciljem blagovremenog reagovanja”, naveli su iz Uprave policije MUP-a TK.

Foto: D. Z./Klix.ba

Od početka 2019. godine do danas policijski službenici Uprave policije MUP-a TK su pronašli i predali Terenskom uredu Službe za poslove sa stranicma BiH 1.025 migranata. Međutim, postoje nezvanične indicije da je taj broj znatno veći s obzirom na to da nisu svi u zvaničnoj evidenciji.

Na kraju vrijedi kazati da gradske i kantonalne vlasti do danas nisu preuzele odgovornost u ovom slučaju, a izostala je i humanost prema ovim ljudima koji pređu na stotine kilometara u potrazi za boljim životom. 

Građani su dosad upućivali apele kako bi se migrantima pomoglo, međutim socijalna osjetljivost je izostala, a incijativa za organizovani prihvat migranata, WC na stanici 24 sata, česmu, tuš, hranu, odjeću, zdravstvenu njegu i smještaj, ostala je mrtvo slovo na papiru.

(Klix)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: