Suša ugrozila količinu i kvalitet mlijeka u Tuzlanskom kantonu

Iz Kantonalne grupacije registrovanih obrtnika u poljoprivredi upozoravaju da je crvena lampica u ovoj oblasti odavno upaljena te pozivaju predstavnike svih nivoa vlasti na što hitnije reagovanje.

Muhamed Halilović, predsjednik Grupacije registrovanih obrtnika u poljoprivredi TK, kaže da su se mljekari s područja ovog kantona u sličnom problemu našli i 2012. godine.

“Snijeg i mrazevi u proljeće su počeli nanositi štetu, jer mi u roku koji je propisan pravilima sjetve nismo uspjeli napraviti fond stočne ishrane. Nakon toga nas je zadesila suša koja je stvorila još veći problem. Stanje je zastrašujuće”, kaže za Klix.ba Halilović.

Skuplja stočna hrana

Suša koja nas je zadesila ove godine posebno je dovela do uništenja zasada kukuruza, zbog čega je, ističe Halilović došlo i do poskupljenja stočne hrane koju je trenutno moguće pronaći na tržištu.

“Ove vrućine su dovele i do određenih redukcija vode na farmama. Grla piju manje vode, a ona je neophodna za većinu grla koja se hrane veoma kvalitetnom hranom. Količine mlijeka su već smanjene za 50 posto. Ako se trenutno stanje nastavi posljedice će biti nesagledive, a osim na količine i kvalitet mlijeka, problem će se odraziti i na otkupne cijene”, upozorio je Halilović.

Stanje je posebno teško u Sprečkom polju, gdje se poljoprivrednici još uvijek nisu oporavili od posljedica velikih poplava koje su i ovo područje zadesile 2014. godine. Zemlja se nije uspjela oporaviti u cijelosti, a već ju je zadesio novi problem.

“U Sprečkom polju kukuruz je najzastupljenija kultura, a trenutna toplina zraka isušuje biljke, dolazi do uvrtanja i potpunog zaustavljanja rasta. Ukoliko se nastavi rast temperatura zraka, a što je najavljeno, procjenjuje se da će prinosi pasti za više od 50 posto”, izjavio je za naš portal Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla.

Neophodne državne strategije

Prevenciju ovog problema on vidi u strategiji borbe protiv suše, odnosno gazdovanja vodom, a koje Bosna i Hercegovina još uvijek nema.

Kaže da je neophodno izgraditi akumulacije iz kojih se mogu dobijati zahvati vode za sisteme navodnjavanja.

“Mi u Sprečkom polju imamo rijeku Spreču, a žalosno je da na njoj nemamo nijedan vodozahvat, odnosno izgrađenu akumulaciju. Ona bi na svakih šest kilometara mogla biti dobro izvorište za zahvat vode u cisterne ili bilo koje druge posude, a koju bi ljudi mogli koristiti na svojim parcelama. Toga nemamo, a hiljade kubika vode odlazi nizvodno”, zaključio je Selimović.

(Klix)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *