Zatvoren Haški sud

U četvrtak je i zvanično prestao sa radom Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu, osnovan 1993. godine.

Ceremonija zatvaranja, kojoj su prisustvovali i predstavnici žrtava i brojne međunarodne zvanice, počela je minutom šutnje za sve žrtve sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.

Predsjednik Haškog tribunala Carmel Agius kazao je na ceremoniji zatvaranja da je osnivanje Haškog tribunala bilo izraz zajedničke odlučnosti za borbu protiv nekažnjenosti.

Prema njegovim riječima, Tribunal je postao sinonim za tijelo sa univerzalnim standardima.

“Mi smo osnovani kao privremeni ad hoc tribunal, ne stalan, sa mandatom da donese pravdu, mir i sigurnost samo jednom regionu u svijetu. Iako je naša svrha na početku bila ograničena, ostvarenja protekle 24 godine pokazuju nešto drugo. Jedan pokret koji je započet prije četvrt vijeka prerastao je u očekivanje da će ratni zločinci biti privedeni pred lice pravde”, riječi su predsjednika Haškog tribunala.

Agius je rekao da je Tribunal svojim radom otvorio vrata nove ere u međunarodnoj krivičnoj pravdi.

“Pomislite samo koliko smo daleko stigli od 1993. Tribunal je otvorio vrata nove ere u međunarodnoj krivičnoj pravdi i njegovo nasljeđe će nadživjeti svakog od nas prisutnih. Tribunal nije postigao sam ovaj uspjeh, imao je mnogo partnera i donora koji su ovdje prisutni”, rekao je Agius.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres je ocijenio da će, zahvaljujući radu Suda, biti nemoguće više ikada prekrajati istoriju.

“Ovaj sud zasjedao je više od 10.000 dana, čuo svjedočenja 5.000 svjedoka, 98 osoba je osuđeno za zločine koji su počinili. Osim toga, međunarodni sud je dao glas žrtvama, onima koji su preživjeli mnoga zvjerstva i da u zapisnik izjave ono što su iskusile kako bi počinioci vidjeli pred svima šta su uradili”, rekao je Guterres.

Prema njegovim riječima, proživjeti takve strahote traži nevjerovatnu snagu.

“Pozdravljam one koji su došli svjedočiti pred Sud kako bi se ostvarila pravda. Arhivi i dokumenti će osigurati da niko neće moći prekrajati istoriju, a glas žrtava će se čuti još vjekovima. Ovaj sud je bio pionirska organizacija koja je pomogla stvaranju koncepta međunarodne krivične pravde”, poručio je Guterres.

Prvi čovjek UN-a je kazao i da je, zahvaljujući radu Suda, odgovornost zaživjela u kolektivnoj svijesti ljudi, te da bez sudova za Jugoslaviju i Ruandu možda nikad ne bi došlo do osnivanja stalnog međunarodnog krivičnog suda.

“U Srebrenici sam odao poštu žrtvama genocida. Taj genocid će i dalje progoniti našu kolektivnu svijest. Cijela međunarodna zajednica i UN su morale priznati dio odgovornosti za taj zločin. Svi moraju prihvatiti neprocjenjive istine, to je od suštinskog značaja za izgradnju bolje budućnosti”, poručio je Guterres.

Haški tribunal je osnovan 1993. godine.

Tribunal je tokom svog mandata optužio 161 osobu, od čega je osuđeno 90 lica. Oslobođeno je 19 osoba, a 13 predmeta proslijeđeno je nacionalnim sudovima.

U 37 slučajeva postupak je obustavljen, kako zbog povlačenja optužnica ili smrti optuženog.

Tribunal za sobom ostavlja milione dokumenata iz predmeta koji su se pred njim vodili, a koje žele zemlje regiona čiji su građani bili u postupcima.

Ulogu Tribunala u preostalim nezavršenim predmetima preuzet će Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.

On će donijeti i konačne presude u predmetima protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, osuđenog na 40 godina zatvora za zločine u Bosni i Hercegovini, kao i bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, prvostepeno osuđenog na doživotni zatvor.

Također će donijeti i presudu u predmetu protiv Jovice Stranišića i Franka Simatovića, nekadašnjih čelnih ljudi u srbijanskoj Službi državne bezbjednosti.

Srbija zahtijeva da joj se ono što je ustupila u svim predmetima vrati, a samo u slučaju bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, prema izvorima advokata, u sudu je oko milion i po dokumenata.

Predsjednik Suda Karmel Agius smatra da građa Tribunala pripada UN-u i da bi možda za pet decenija mogla da pripadne zemljama bivše Jugoslavije.​

Tribunal u Hagu osnovan je 25. maja 1993. godine Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti UN-a radi gonjenja počinilaca ratnih zločina na teritoriji bivše Jugoslavije.

RSE

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *