Sve teže do stana u Njemačkoj: Nedostaje milion stanova

Živjeti u unajmljenom stanu u njemačkim gradovima polako postaje luksuz. No manjak stanova ne igra nikakvu ulogu u predizbornoj kampanji. Makar je situacija kritična, rješenje nije na vidiku.

Za 30 eura se u Njemačkoj npr. može kupiti jedan srednje veliki buket cvijeća ili namirnice za nekoliko dana, kompjutersku igricu, knjigu…, piše Deutsche Welle. Ili toliko, prema studiji časopisa Finanztest stoji mjesečno samo jedan jedini četvorni metar stana u najboljem dijelu Münchena. Za stan od stotinjak metara to znači najam od 3.000 eura mjesečno. Bez režija.

Jedva ispod 11 eura “po kvadratu”

Ovo je ekstremni primjer jer se radi o najskupljem gradu u Njemačkoj i dobrom položaju i opremi stana. No prosječna cijena unajmljenog stana je posljednjih godina u Njemačkoj porasla do neslućenih visina. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u Münchenu ali i ostalim atraktivnim većim gradovima poput Kölna, Hamburga, Düsseldorfa, Stuttgarta, Frankfurta ili Berlina se popela na preko 10 eura. U Münchenu je prosjek 11,18 eura. I za one koji se odluče na kupnju stana situacija nije mnogo drugačija: 3.500 eura po četvornom metru nije rijetkost, a cijene vrtoglavo rastu jer je i potražnja nezapamćena. Jagma za velikim gradovima je posljedica procesa reurbanizacije. “Više od pola pripadnika jednog naraštaja u međuvremenu studira. A ne studira se na selu nego u većim gradovima. Jasno je gradovi privlače mlade”, kaže Susane Heeg, profesorica za geografski urbanizam na Sveučilištu u Frankfurtu. Tko si to može priuštiti, nakon studija i ostaje u gradu.

Nedostaje milion stanova

Do 2020. bi, prema procjenama Saveznog instituta za gradnju i urbanizam (BBSR) godišnje trebalo biti izgrađeno 272.000 stanova kako bi se podmirile potrebe. Prema podacima Njemačkog saveza stanara (DMB) u Njemačkoj trenutno nedostaje milijun stanova. No 2016. je izgrađeno samo 53.000 stanova, mnogo manje od potrebe. Posebice je kritična situacija s tzv. socijalnim stanovima za one s manjim prihodima. Prema podacima Pestel instituta iz Hannovera, u proteklih 10 godina je s tržišta nestalo preko 100.000 stanova sa socijalno pristupačnim cijenama.

Uzroke u ovom “nestanku” jeftinih stanova treba tražiti u velikim strukturnim promjenama na njemačkom tržištu posljednjih desetak godina. Mnogi općinski stambeni blokovi su prodani privatnim investitorima, koncernima često sa sjedištem u inozemstvu. “Ovi koncerni rade za svoje dioničare i zanima ih jedino dobit”, kaže Susanne Heeg. Osim toga u vrijeme niskih kamata sve više građana kupovinu atraktivnog stana vidi kao neku vrstu mirovinskog osiguranja. U “betonsko zlato” se više isplati investirati nego u nesigurne privatne mirovinske fondove.

Situacija kao u Francuskoj?

Ova situacija najteže pogađa građane u “donjoj trećini građana po prihodima” kako to karakterizira Pestel Institut. “Tek svaka peta osoba iz ovog segmenta ima izgleda doći do socijalnog stana”, stoji u jednoj studiji ovog instituta. DMB upozorava na sve učestaliju pojavu nestanka siromašnijih slojeva društva iz nekih četvrti. Sve to nekako podsjeća na Francusku gdje su zloglasne “Banlieues” na rubovima gradova već odavno stvarnost. “I u Frankfurtu imamo situaciju gdje si određene grupe građana više ne mogu priuštiti život unutar ‘gradskih zidina’. I onda imamo situaciju s neredima i tučnjavama mladih koji tako odgovaraju na nezadovoljstvo uvjetima u kojima žive”, kaže Heeg. Posljedice su mnogo šire, tako ova urbanistica. Građani koji plaćaju sve više stanarine, rjeđe putuju na odmor. I kulturne priredbe u središtima gradova sve češće posjećuje samo jedan sloj publike.

Neatraktivna tema za predizbornu kampanju?

No problem je već odavno zahvatio i srednji stalež. “Gotovo svaki stanar koji dolazi na savjetovanje ima neki problem”, kaže Lukas Siebenkotten iz DMB-a. No politika reagira nevoljko kada je stanogradnja u pitanju. Doduše i demokršćani i socijaldemokrati žele poticati stanogradnju. No u predizbornoj kampanji ova problematika se gotovo i ne spominje. “Potpuno nerazumljivo s obzirom na raspoloženje među građanima”, kaže Siebenkotte.

Situacija se sama od sebe neće smiriti, smatraju stručnjaci. “Prije ili kasnije cijene će prestati rasti i doći će do preokreta. Sve ima svoje granice. No, ne može se predvidjeti kada bi se to moglo dogoditi”, kaže Sussane Heeg. Do tada će i dalje dugi redovi interesenata za stanove koji sežu i na ulicu biti svakodnevni prizor u velikim njemačkim gradovima.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *