Njemačka usvaja novi zakon kako bi lakše uvozila radnu snagu

Dovesti više radne snage u Njemačku je cilj novog zakona o useljavanju. Nacrt zakona njemačke vlade je trenutno u pripremi. Jedno je autorima novog njemačkog nacrta zakona o useljevanju jasno mali broj nezaposlenih i sve više starije populacije preduzećima jako otežava da popune radna mjesta kvalifikovanom radnom snagom. Poduzetnici naglašavaju da regrutiranje ljudi iz EU nije dovoljno da se zadovolje potrebe za radnom snagom, koja Njemačkoj nedostaje, javlja DW.

Stoga Njemačka mora u dovođenju kvalifikovane radne snage iz trećih zemalja biti znatno uspješnija nego do sada, piše u nacrtu zakona. Pod trećim zemljama se podrazumijevaju države izvan EU. Nacrt zakona, koji se priprema u režiji Ministarstva unutrašnjih poslova i koji je već poslan na Ministarstvo rada i Ministarstvo privrede, trebao bi krajem avgusta biti predočen kabinetu vlade Angele Merkel. Na insistiranje ministra unutrašnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) “useljevanje u socijalne sisteme” mora biti izbjegnuto.

Za razliku od Velike Britanije, Kanade i Australije njemačka vlada ne želi uvoditi sistem bodovanja. Takav sistem podvrgava migrante višestrukoj provjeri. Provjerava se nivo obrazovanja, znanje jezika i kompatibilnost sa tržištem rada. Budući useljenici dobijaju određeni broj bodova. Ukoliko su prikupili dovoljno veliki broj bodova, dobijaju vizu. Ako je ispod minimuma, uskraćuje im se useljavanje.

SPD je  2016.godine predložila da se takav sistem uvede u Njemačkoj. To je tada dobilo podršku od strane umjerenih partija lijeve orjentacije u Njemačkoj. Ali u novom nacrtu zakona toga nema. Preporučuje se doduše da se useljenici biraju po tim kriterijima, ali se od bodovanja odustalo.

Na koji način bi se pod tim uslovima procjenjivalo ko može da dobije vizu? Po tom pitanju eksperti se još nisu složili. “Pitam se samo kako sve to realizovati”, kaže Thomas Liebig, ekspert za migracije iz OECD-a (Organizacija za privrednu saradnju i razvoj). “Ne znam kako bi se bez sistema bodovanja mogli obuhvatiti različiti kriteriji. Stoga smatram da je bodovanje potrebno”.

Jednostavna regulativa za kvalifikovanu radnu snagu

Za ljude za visokim kvalifikacijama Njemačka ima jedan od najjednostavnijih useljeničkih zakona na svijetu. “Pod sadašnjim uslovima je jednostavnije doći u Njemačku nego recimo u Kanadu” , kaže Liebig. “Njemački sistem koncentrira se na diplome. Ako imate papire da ste kvalifikovani i ako imate posao možete doći i bez znanja njemačkog”.

Ljudima sa prvoklasnim kvalifikacijama Njemačka nudi vizu bez obzira što nemaju obezbijeđen posao. Oni mogu sami doći u zemlju i tražiti sebi posao. No, ono što u Njemačkoj nedostaje su ljudi sa srednjom stručnom spremom: medicinske sestre, bolničarke, njegovatelji, vaspitačice, električari, stolari. Takva zanimanja pokrivaju 60 posto njemačkog tržišta rada. Do sada je škripalo za priznavanjem diploma. Ukloniti te barijere, kako piše u nacrtu novog zakona o useljevanju, bio bi ključ uspješne integracije na tržištu rada.

Uzor Danska

No, nacrt ostavlja nejasnim kakav bi nivo poznavanja njemačkog jezika morao imati useljenik i da li se mora imati konkretna ponuda za posao.

Momentalno se čini da njemačka vlada razmatra davati vize i ljudima sa srednjom stručnom spremom. To se u Danskoj pokazalo pravim potezom. U Njemačkoj vlasti na tom polju još nemaju iskustva. Puno toga zavisi i od njemačkih poslodavaca odnosno njihove spremnosti da uđu u rizik. Liebig upućuje na to da mnoga njemačka preduzeća nerado zapošljavaju ljude iz inostranstva. “Pitali smo ih da li imaju interesa da radnu snagu traže i na stranim tržištima rada, na šta je najveći broj odgovorio: ni u kojem slučaju.”

Za pojednostavljivanje birokratskih začkoljica

Kako bi postala atraktivna za ljude za visokim obrazovanjem, Francuska je tu stavku nedavno precizirala u svom Zakon o useljavanju. To se odnosi posebno na menadžere, koji rade za multinacionalne korporacije i koji zarađuju više od 5.000 eura mjesečno. Švedska opet njeguje puno liberalniju politiku. “Tamo možete da dođete i da tražite bilo koji posao”, kaže Liebig. On dodaje da je za razliku od Švedske Francuska prilično zatvorena a da se Njemačka nalazi negdje između ove dvije zemlje.

 

 

(Deutsche Welle)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *