Ceremonija zatvaranja Haškog tribunala 21. decembra

Ceremonija zatvaranja Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, poznatijeg kao Haški tribunal, bit će održana 21. decembra, a deset dana kasnije će i zvanično biti zatvoren i prestati postojati, rečeno je Tanjugu u Tribunalu.

Iz Haga napominju da će do kraja novembra biti okončani svi prvostepeni i drugostepeni postupci koji se tiču ratnih zločina, budući da će prvostepena presuda Ratku Mladiću biti objavljena 22. novembra, a posljednja žalbena presuda u slučaju “Prlić i ostali” 29. novembra.

Mehanizam za međunarodne krivične sudove, koji je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda osnovalo kako bi preuzeo sve preostale funkcije Tribunala, već je preuzeo nadležnost nad žalbenim postupcima protiv Radovana Karadžića i Vojislava Šešelja, kao i u ponovljenom suđenju Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Procesuiran 161 optuženi

Ukoliko bude uložena žalba na prvostepenu presudu Mladiću, koja će biti izrečena 22. novembra, taj postupak će automatski preći u nadležnost Mehanizma, naveli su u Tribunalu.

Prije zvanične ceremonije zatvaranja, Tribunal će, kako kažu u tom sudu, održati prigodni skup 4. decembra 2017. godine u New Yorku, dok je posljednji akademski simpozij planiran za 18. decembar u Hagu.

U Hagu podsjećaju da je, u okviru priprema za zatvaranje, Tribunal u prethodne dvije godine organizirao niz skupova o praksi njihovog rada, “kako bi drugima omogućio da njegova dostignuća koriste kao osnovu za dalji rad”.

Tokom više od 24 godine rada, Haški tribunal, osnovan 25. maja 1993. godine Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti UN-a radi gonjenja počinilaca ratnih zločina na teritoriji bivše Jugoslavije, procesuirao je 161 optuženog, od kojih su više od polovine bili Srbi, uglavnom najvišeg političkog i vojnog ranga u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska.

Kada je u pitanju naslijeđe ovog međunarodnog suda koje za njim ostaje, Vijeće sigurnosti UN-a je 2010. godine Rezolucijom 1966 Tribunalu dalo mandat da omogući osnivanje informacionih i dokumentacionih centara u državama bivše Jugoslavije.

Digitalni pristup arhivskom materijalu

Ti centri će omogućavati digitalni pristup elektronskim primjercima svih javnih spisa i arhivskog materijala Tribunala.

Ti spisi predstavljaju vrijedan izvor informacija o radu Međunarodnog suda, kao i o događajima koji su se dogodili u bivšoj Jugoslaviji tokom sukoba devedesetih godina 20. vijeka.

“Osim što će biti od ogromne važnosti i vrijednosti žrtvama i članovima njihovih porodica, oni su, također, izuzetan izvor za pravne stručnjake koji se bave predmetima u vezi s ratnim zločinima, kao i za nacionalne vlasti, nevladine organizacije, predstavnike akademske zajednice, pedagoge, historičare, novinare i druge predstavnike civilnog društva aktivne na polju tranzicijske pravde”, smatraju u Haškom tribunalu.

Al Jazeera

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *