Zemlje regiona godišnje napusti i do 2.000 ljekara

Zdravstvene sisteme u državama regiona godišnje napusti više od 2.000 ljekara koji, tražeći adekvatno rješavanje egzistencijalnog pitanja, ali i napredovanja u struci, odlučuju da život i karijeru nastave u nekoj od ekonomski razvijenijih evropskih zemalja.

Osim specijalista, koji nakon dugogodišnjeg rada odlaze u inostranstvo, zemlje zapadnog Balkana napušta sve veći broj mladih ljekara, neposredno nakon završetka studija. Socijalno statusno pitanje i položaj doktora medicine u zdravstvenima sistemima nije dobar, plate su male, a stručnjaci upozoravaju da će, ukoliko se nastavi sadašnji trend, zdravlje postati privilegija rijetkih, piše Anadolu Agency (AA).

Iako ne postoje tačni podaci o tome koliko je ljekara napustilo zdravstvene ustanove u regionu, ljekarske komore i istraživačke organizacije procjenjuju da Srbiju godišnje napusti 600 ljekara, Makedoniju 500, Bosnu i Hercegovinu 350, Albaniju 150, Crnu Goru 20.

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, tu zemlju su u posljednje tri i po godine napustila 524 ljekara, dok je u istom periodu sa Kosova otišlo njih 400.

Stručnjaci tvrde da je broj ljekara koji godišnje napuste navedene zemlje veći od podataka koje imaju ljekarske komore, s obzirom na to da kada završe medicinski fakultet nemaju obavezu da se prijave u registar ljekarskih komora a, osim toga, određen broj njih je i na birou.

Ljekari iz zemalja regiona najčešće odlaze Njemačku, Austriju, Švedsku, Norvešku, Veliku Britaniju ili Sloveniju, gdje im se uz višestruko višu platu, nude i bolji uslovi rada.

U 2016. godini iz Bosne i Hercegovine je prema nezvaničnim podacima otišlo više od 350 doktora medicine, a taj se trend, ocjenjuju stručnjaci, nastavlja i ove godine. Završetak medicinskog fakulteta, učenje njemačkog ili nekog drugog stranog jezika postaje prioritet mladih iz ove struke.

Ostaju uglavnom stariji ljekari

Federaciju BiH koja broji oko 5.300 doktora medicine za deset mjeseci 2016. godine je napustilo oko 300 doktora medicine, istakao je Predsjednik Ljekarske komore FBiH prim. dr. Harun Drljević.

Drljević je za AA pojasnio da, osim doktora medicine, Federaciju BiH odmah po završetku fakulteta napuštaju i mladi, tek svršeni ljekari, pa je približan broj ljekara koji odlaze iz ovog bh. entiteta u inostranstvo oko 350.

“Migracija doktora medicine u ovim krajevima nije novi fenomen. Oni su odlazili i u ranijim vremenima. Ali ono što je novo su dvije činjenice: migracija poprima epidemijski karakter, jer nikada u ovolikom obimu nisu odlazili doktori ranije, i odlaze mladi doktori, tek svršeni, specijalizanti i mladi specijalisti – najpotentnije tkivo ljekarskog korpusa, demografski rečeno, podmladak. To je onaj dio koji za 10 – 15 godina, kad stručno stasa, treba da preuzme zdrastveni sistem u Federaciji”, izjavio je predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH.

Ističe kako starije genaracije doktora ostaju u bh. zdravstenim sistemima i kako one neće moći u budućnosti adekvatno preuzeti rastuće potrebe u zdravstvenoj njezi.

“Stanovništvo BiH demografski evidentno stari, a starije stranovništvo, što je sasvim normalno, češće obolijeva od različitih patologija, pa tako ima mnogo veće potrebe za brojem i kvalitetom zdravstvene usluge. Mladi kadar odlazi, a stari kadar će u budućnosti biti još strariji i neće moći biološki udovoljiti tim zahtjevima”, objašnjava Drljević.

Dodaje da demografskom analizom Jedinstvenog registra Ljekara Federacije BiH, koji vodi federalna komora, može se konstatovati da broj ljekara u tom Registru raste, ali da je demografski odnos starih i mladih ljekara nepovoljan. Upozorava da će se taj odnos u budućnosti dodatno pogoršavati, upravo zbog odlaska mladih ljekara.

EU dobija školovan kadar bez ikakvih ulaganja

Drljević navodi da je o ovom problemu u više navrata informisao javnost i nadležne institucije, ali da su odgovori i reakcije izostali.

“Školovanje i obuka jednog doktora medicine je dugo i vrlo skupo. Zemlje EU u koje ovi mladi ljekari odlaze dobivaju ‘gotove doktore’, a da nisu investirale ni marke u njih na bilo koji način. ‘Gotov, svršen, edukovan doktor’ – besplatno. To je veliki poklon za zdravstvene sisteme zemalja EU”, zaključio je Drljević.

Kada je riječ o odlasku ljekara iz Republike Srpske, iz Komore doktora medicine tog entiteta ističu da ne vode evidenciju o odlasku doktora, ali da izdaju potvrde svojim članovima koji se žele zaposliti na teritoriji koju pokriva druga komora.

“To su doktori koji odlaze da rade u druge zemlje. U toku 2016. godine izdali smo 55 takvih potvrda. To je jedan do dva posto od ukupnog broja naših članova sa licencom, što mi smatramo da nije zabrinjavajući broj. Uz to, potrebno je da znate da je samo jedan manji dio onih koji su uzeli potvrde stvarno i otišao. Većina njih nije našla odgovarajuće pozicije. Dio njih i dalje traži, a neki su već odustali”, istakao je u izjavi za AA predsjednik Komore doktora medicine Republike Srpske prof. dr. Nebojša Jovanić.

U Srbiji 900 zahtjeva za odlazak

Prema podacima Lekarske komore Srbije, godišnje se potpiše oko 900 zahtjeva o odlasku u inostranstvo, ali nema podataka o tome koliko ih zaista i ode.

Nezvanično, iz Srbije godišnje emigrira oko 600 ljekara. A, prema podacima koje je Međunarodna istaživačka organizacija Healthgrouper saopštila prošle godine, iz te zemlje samo u Njemačku godišnje ode oko 150 ljekara.

Prodekan za nastavu Medicinskog fakulteta u Beogradu Petar Bulat za AA ističe da je dosadašnja praksa pokazala da mladi ljekari najviše odlaze u Njemačku, pa Norvešku, dok stariji i specijalisti idu u arapske zemlje.

To potkrepljuje i istraživanje portala Infostud koje je pokazalo da je i u prethodnom upisnom roku najtraženiji bio Medicinski fakultet, a da su brucoši baš taj fakultet birali jer žele da odu u inostranstvo.

Odlazak iz Hrvatske želi 60 posto mladih ljekara

Hrvatsku je od ulaska u Evropsku uniju (2013. godine) napustilo 525 ljekara, od kojih je 249 starosti između 25 i 35 godina. Od ukupnog broja, 53 posto su žene, dok je prosječna dob onih koji odlaze 39 godina.

Iz Hrvatske liječničke komore (HLK) su krajem prošle godine objavili da upravo mladi ljekari, starosti od 27 do 40 godina, najviše apliciraju za odlazak na rad u inostranstvo.

“Ako se ubrzo ne poduzmu odlučne i konkretne mjere za očuvanje kadrovskog potencijala hrvatskog zdravstva, kroz par godina zdravlje će postati privilegija rijetkih, a ne pravo svih građana Republike Hrvatske”, poručio je tada Trpimir Goluža, predsjednik HLK-a.

Podsjećamo, istraživanje provedeno u martu prošle godine, pokazalo je da je 92 posto mladih ljekara u Hrvatskoj nezadovoljno svojim položajem u odnosu na kolege u EU, a 77 posto anketiranih ne vidi perspektivu u hrvatskom zdravstvenom sistemu te očekuje nastavak istog stanja ili njegovo pogoršanje.

Namjeru za odlaskom iz Hrvatske pokazalo je oko 60 posto mladih ljekara. Glavni razlozi napuštanja su: bolji uslovi rada, bolja uređenost zdravstvenog sistema, bolji materijalni uslovi i plata, ali i veća mogućnost stručnog i zdravstvenog napredovanja.

U razdoblju od pristupanja Hrvatske u EU, ukupno je 1.232 ljekara ishodilo EU potvrdu od HLK-a, a trend potražnje za ovim certifikatom je u porastu. Najviše ljekara koji napuštaju Hrvatsku je iz Zagreba, zatim Primorsko-goranse županije, a najmanji trend odlazaka je iz Požeško-slavonske županije.

Crnogorski zdravstveni sistem svake godine napusti oko 20 ljekara. Iz Sindikata doktora medicine upozoravaju da ukoliko se nastavi sadašnji trend, zdravlje će postati privilegija.

Crnoj Gori fali 700 ljekara

U crnogorskom zdravstvenom sistemu radi oko 220 ljekara na 100.000 stanovnika. Prema standardima EU, potreban broj ljekara je 335 na 100.000 stanovnika. Procjena je da zdravstvu u Crnoj Gori fali oko 700 ljekara.

Iz Ljekarske komore Crne Gore nemaju tačne podatke koliko je ljekara u posljednjih nekoliko godina napustilo Crnu Goru, odnosno zdravstvene ustanove u toj državi, ali navode da im se za izdavanje te potvrde godišnje obrati od 15 do 20 ljekara.

Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore, u razgovoru za AA je istakla da mladi ljekari uglavnom odlaze u Njemačku, Austriju, Sloveniju i Norvešku sa ciljem da trajno zasnuju radni odnos, dok ljekari sa dugogodišnjim iskustvom uglavnom periodično odlaze na kruzere.

“Većina mladih ljudi ide odmah nakon završenog fakulteta, što govori u prilog očiglednoj krizi u kojoj se nalazi naš zdravstveni sistem. Koliko smo upoznati, ista situacija je i u zemljama regiona gdje se pak preciznije govori u kom broju mladi ljudi napuštaju svoje države. Takođe, želimo ukazati na problem, da pored nedostatka ljekara i njihovog masovnog odlaska iz javnog sektora, na Birou rada imamo 106 nezaposlenih doktora medicine, u trenutku kada u Crnoj Gori nedostaje 700 specijalista”, kazala je dr. Popović-Samardžić.

Migracija ljekarskog osoblja bilježi rastući trend i u Makedoniji. Prema podacima koje je objavila Međunarodna istraživačka organizacija Healthgroup, tu zemlju godišnje napusti oko 500 ljekara.

U Albaniji je prošle godine 160 ljekara zatražilo potvrdu potrebnu za odlazak na rad u inostranstvo, posebno u Njemačku i Švedsku. Prema zvaničnim podacima, tu zemlju je 2014. napustilo 145 ljekara, dok je 2015. emigriralo njih 130.

Rukovodilac istraživanja organizacije Healthgrouper za Albaniju Gazmend Koduzi je u nedavnoj izjavi za AA rekao da godišnje u toj zemlji oko 400 ljekara preda zahtjev za odlazak na rad u inostranstvo, ali da tačan broj izdanih potvrda nije potvrđen. Koduzi je rekao da je u Albaniji 1,1 ljekar na 1.000 stanovnika, što je triput manje od evropskog standarda, koji podrazumijeva 3,3 ljekara na 1.000 stanovnika. Istakao je da ovaj broj nastavlja opadati i upozorava da bi se jednog dana moglo dogoditi da u Albaniji neće biti dovoljno ljekara koji bi brinuli o cjelokupnom stanovništvu.

Prema podacima Ministarstva zdravlja Kosova, u protekle tri godine zdravstvene ustanove u toj zemlji napustilo je 400 ljekara, a taj trend nastavlja rasti.

Znam ko će mene, ali ko će vas liječiti

Irnis Bišćo (23), student pete godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, je jedan od onih koji ozbiljno razmišlja o traženju zaposlenja vani. Osnovni razlozi koji su ovog studenta iz Kaknja potakli da razmatra opciju odlaska iz BiH su ekonomske prirode i organizovaniji zdravstveni sistem. U to se uvjerio i sam dok je radio kliničku praksu u Sloveniji i Turskoj.

Osnovni cilj mu je usavršiti se u ovom zanimanju jer je, kako je kazao, medicina nešto u čemu se izuzetno pronalazi pa stoga smatra da mu država koja je razvijenija od BiH može mnogo više ponuditi.

“Nekada se zapitam da li sam sebičan jer želim da napustim državu koja mi je pružila besplatnu edukaciju, ali ta ista država ne poduzima nikakve konkretne korake kako bi me zadržala ovdje. Nezahvalno bi bilo i prema bh. pacijentima koji su mi tolike godine edukacije služili kao ‘pokusni kunići’, a i prema onim asistentima koji su se trudili da mi prenesu znanje i iskustvo koje ću ja potencijalno iskoristiti na drugom mjestu. Ja cijenim svoju domovinu, zaista, ali ne više od sebe i poziva, stila života, koji sam odabrao”, izjavio je budući doktor medicine.

Želju da ostane u BiH i bude faktor koji će pomoći bh. zdravstvu izrazio je Bekir Ovčanin, koji uskoro treba diplomirati na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Kako je kazao, njemu i njegovim kolegama novac nije bitan, koliko je bitna prilika da rade i usavršavaju se.

“Mi, mladi, ne tražimo da nam se daju odmah visoke plate, pozicije ili bilo šta. Tražimo da nam se pruži prilika da se dokažemo da možemo i da hoćemo sistem učiniti boljim. Nova smo snaga, imamo nove ideje, nova saznanja. Čitamo iz medicine, pratimo žurnale. Mi, mladi smo snaga koja može pomoći, ne samo zdravstvu već i samom društvu”, kazao je Ovčanin.

Istakao je da je jedan od glavnih problema u bh. zdravstvu izuzetno mali broj konkursa za specijalizacije koje su, smatra ovaj student, ono što održava sam zdravstveni sistem da funkcioniše. Podsjeća na podatak da je na jednu poziciju koja se ranije otvorila u Sarajevu prijavilo 300 mladih ljekara.

“Ako nastavimo ovim trendom da gubimo ljude koji su najbolji, koji su pokazali da imaju snagu, potencijal i znanje, ne znam ko će sutra da liječi ovdje. Ja često volim reći, kad sam u razgovorima sa predstavnicima vlasti “ja znam ko će mene liječiti, ali pitanje je ko će vas.” Odosmo, ljudi će ovdje ostati na medicini 60-ih i 70-ih godina. Odoše oni koji su najpotentniji i koji mogu promijeniti ovo društvo. Vlasti moraju shvatiti da budućnost ove države mora biti planska, strateška, sistemska, planirano jasno i da oni koji su stvarno najbolji, ostaju. Dosad smo imali trend da oni koji su najbolji najčešće odlaze”, zaključio je Ovčanin.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *