INFO ZONA – DRUGA EMISIJA

UJEDINJENI U SUPROTSTAVLJANJU NASILNOM EKSTREMIZMU

U drugoj emisiji u okviru serijala INFO ZONA,  zajedničkom projektu radija  „Osvit“ Zvornik, „Feral“ Kalesija  i „Pan“ Bijeljina, govorimo o obavezama i odgovornosti lokalne zajednice u suprotstavljanju nasilnom ekstremizmu i terorizmu,  uspostavljanjem snažnog partnerstva između sigurnosnog sektora, civilnog društva, lokalnih vlasti i zajednice. Terorizam i ekstremizam su pojave koje predstavljaju ozbiljnu i opasnu prijetnju svakom modernom i demokratskom društvu. Nakon terorističkog napada u Njujorku 11. septembra  20017. godine, suzbijanje terorizma postalo je prioritet u gotovo svim državama, pa i kod nas.

“POSLUŠAJTE EMISIJU”

INFO ZONA

Tri lokalne sredine, komšijski povezane:  Zvornik,  Kalesija i Bijeljina i uključenost lokalnih zajednica, od presudnog su  značaja u prevenciji nasilnog ekstremizma. To podrazumijeva da takve pojave u sopstvenoj sredini  što prije prepoznamo,  javno  na njih ukažemo i osudimo ih,  čime sprječavamo  razvijanje ovih pojava. Šta čine i kako lokalne siguronosne strukture i civilna vlast ocjenjuju stanje bezbjednosti u svojim sredinama i koliko su sposobne da prepoznaju ovaj  problem i  suprostave mu se? U Zvorniku  su bili spremni da govore o tome, obzirom i na bolno iskustvo koje su imali, dok u Kalesiji niko od odgovornih nije bio raspoložen  da govori, pravdajući to objektivnim okolnostima. No ipak bilo je i u Kalesiji struktura koje su, smatrajući ovu oblast izuzetno važnom, prihvatili razgovor na temu razloga koji dovode do pojave nasilničkog  ponašanja i ekstremnog terorizma.

ŠTA JE TO „STRATEGIJA BiH ZA PREVENCIJU I BORBU PROTIV TERORIZMA“?

Najbitniji dokument na državnom nivou za borbu protiv nasilnog ekstremizma i terorizma je „Strategija BIH za prevenciju i borbu protiv terorizma“. Da li se dovoljno zna zašto je usvojena „Strategija“ i šta sadrži? Očito da je znanje i poznavanje „Strategije“ nedovoljno, jer oni koji bi trebalo da o njoj više znaju i sami su važan činilac u njenom sprovođenju, ali ipak nisu spremni na razgovor. Ukoliko pak poznaju svoje obaveze iz „Strategije“ moglo bi se reći da se ne ponašaju u skladu sa njima. Iz tih razloga u uvodu emisije želimo našim slušaocima, građanima Zvornika,  Kalesije i Bijeljine detaljnije da predstavimo „Strategiju BIH za prevenciju i borbu protiv terorizma“ koja  je  usvojena od strane Vijeća ministara BiH  2015. godine, i „Akcioni plan za provođenje Strategije“, koji je Vijeće ministara BiH  usvojilo  2016. godine.

Prilikom usvajanja „Strategije BIH za prevenciju i borbu protiv terorizma“, Vijeće ministara BiH  je naglasilo da u kontekstu trenutnog stanja sigurnosti, na nacionalnom, ali i na međunarodnom nivou, „Strategiju“  donosi u vremenu kada terorističke i nasilno ekstremističke prijetnje BIH i njenim sigurnosnim interesima postaju učestalije i potencijalno opasnije. U obrazloženju se dalje govori da dinamika ovih prijetnji i njihova nepredvidivost, te disperzija, kako u pogledu izvora iz kojih dolaze, tako i u pogledu odabira mogućih terorističkih ciljeva, postavljaju izazove, prije svega pred sigurnosni sektor BIH, ali i pred cijelu društvenu zajednicu. Kao poseban izazov postavlja se rano detektovanje eventualnih terorističkih aktivnosti, uključujući i one koje za cilj imaju promovisanje terorizma, bilo od strane pojedinaca ili nasilnih ekstremističkih grupa.

Definisan je osnovni cilj „Strategije“, a to je suzbijanje svih oblika ekstremističkog i terorističkog djelovanja, poštujući vrijednosti demokratije, vladavine prava i ljudskih prava i sloboda; učiniti BIH prostorom sigurnim za život i rad svih njenih državljana, kao i drugih koji borave na njenom teritoriju.

Kao  podciljevi „Strategije“ navedeni su:

  1. prevencija zločina iz mržnje, radikalizma i terorizma u svim pojavnim oblicima;
  2. zaštita kritične infrastrukture;
  3. unaprjeđenje procedura istraga i kaznenog progona djela terorizma  srodnih kaznenih djela;
  4. odgovor, reakcija na moguće terorističke napade i saniranje njihovih  posljedica.

„Akcioni plan za provođenje Strategije BIH za prevenciju i borbu protiv terorizma“ baziran je na ideji jedinstvenog i koordiniranog pristupa u sprovođenju „Strategije“ i jačanja kapaciteta nadležnih institucija na svim nivoima u BIH, za prevenciju i borbu protiv terorizma i s terorizmom povezanih izazova. Akcioni plan sadrži tabelarni pregled akcija podijeljenih u sedam ključnih područja: zakonodavstvo, institucionalni kapaciteti, permanentno obrazovanje i praktične provjere sposobnosti, zatim prevencija, zaštita, istrage i odgovor na terorističke incidente. Prva tri navedena područja smatraju se preduslovima za sprovođenje svih akcija u prevenciji i borbi protiv terorizma, dok je cilj sprovođenja aktivnosti iz četiri preostale oblasti: usaglašavanje antiterorističkih mjera sa mjerama u zemljama članicama  EU. Vizija „Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma“ jeste da se stvori okvir i pruži podrška razvoju pokretačkih mehanizama kojim bi se u cilju prevencije zločina iz mržnje, odnosno širenja nasilnog ekstremizma, uspostavio adekvatan odgovor usmjeren ka pozitivnom komuniciranju i djelovanju. Strateške mjere u oblasti prevencije usmjerene su ka sprječavanju ranjivih osoba i grupa da odaberu nasilni ekstremizam i terorizam kao sredstvo za postizanje svojih ciljeva.

Vratimo se „Strategiji BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma“ i na njene četiri mjere, odnosno podcilja kojima se predviđa realizacija „Strategije“. U okviru prve mjere prevencije zločina iz mržnje, radikalizma i terorizma u svim pojavnim oblicima, poseban fokus dat je mjerama kojima se sprječavaju procesi indoktrinacije u terorističke ideologije, posebno onih njegovih oblika koji sadržavaju jasne elemente podsticanja na terorizam, bilo direktno ili indirektno, potom javnog veličanja, promovisanja djela terorizma i regrutovanje za terorizam.  U okviru toga „Strategija“ ističe da je neophodno jačanje uloge tzv. društvenih korektiva: od porodice, preko socijalnih službi, pa do obrazovnih i drugih službi, što predstavlja ključne elemente ovog procesa. Ističe se i potreba sinergije u okvirima lokalnih zajednica na relaciji: javni sektor – vjerske zajednice, kako bi segment prevencije dobio svoju punu formu, i kako bi preduzete mjere polučile najbolje moguće učinke. Također je neophodno razviti pozitivnu komunikacijsku strategiju i aktivno raditi sa medijima na promociji „Strategije“.

Veoma je bitno umanjiti opštu ranjivost na terorističke napade i drugi cilj „Strategije“ – zaštititi ključnu infrastrukturu. Značajan dio mjera u okviru ovog podcilja, predviđen je za unaprjeđenje zaštite granica kako bi se onemogućio ili barem sveo na minimum, eventualni ulazak „sigurnosno interesantnih osoba“ iz drugih zemalja, te operativno praćenje državljana BiH, a koji se dovode u vezu sa terorizmom. S tim u vezi predviđene su i mjere ranog preventivnog detektovanja osoba povezanih sa terorizmom i ekstremizmom. Set ovih mjera ne podrazumjeva samo kontrolu u oblasti putničkog prekograničnog prometa i izdavanja viza, nego i robnog i finansijskog, kako bi se spriječili pokušaji davanja bilo kakve podrške terorističkim aktivnostima

Treći segment i mjere koje se predviđaju u području unaprjeđenja procedura istraga i kaznenog progona djela terorizma i srodnih kaznenih djela,  usmjerene su prije svega na dalju izgradnju i jačanje pravnih i institucionalnih kapaciteta obavještajno-sigurnosnog, policijskog i pravosudnog sektora. Osnovni cilj ovih mjera je rano detektovanje svih terorističkih planova i aktivnosti, te represivno djelovanje protiv pojedinaca, grupa i mreža koje imaju terorističke namjere. Posebno težište istražno-represivnih aktivnosti je u oblasti terorističke propagande i podstrekavanje, posebno putem interneta, zatim regrutovanje za terorističke aktivnosti, finansiranje terorizma, davanje bilo kakve podrške teroristima, te davanja uputa ili činjenja dostupnim teroristima bilo kakvih sredstava koja mogu poslužiti za izvršenje terorizma. Posebnim setom mjera predviđa se jačanje mehanizama saradnje među nadležnim tijelima, te unaprjeđenje sistema jedinstvene koordinacije provođenja svih istražnih aktivnosti, uključujući i uspostavu sistema prikupljanja operativnih podataka, njihove analitičke obrade, te permanentne procjene rizika od terorizma i ustupanja ovih nalaza svim nadležnim tijelima u BiH.

Četvrti segment je odgovor, reakcija na moguće terorističke napade i saniranje njihovih posljedica. U ovom segmentu se konstatuje da rizik od terorističkih napada ne može biti potpuno isključen. Treba se suočiti sa činjenicom da će se teroristički napadi vrlo vjerovatno i dalje dešavati, bez obzira na sve mjere koje se preduzimaju ili se namjeravaju preduzeti. Odgovor na terorističke napade i otklanjanje posljedica treba graditi u sklopu postojećih sistema, posebno sistema zaštite i spašavanja, odnosno odgovora na posljedice od prirodnih i drugih nesreća. Potrebno je, također, uraditi procjene i analize kako rizika, tako i kapaciteta nadležnih struktura, odnosno identifikovati raspoložive resurse i unaprijediti načine za njihovu mobilizaciju, bilo da se radi o civilnim, vojnim ili resursima privatnog sektora. Prvi dio mjera iz ovog strateškog programa podrazumjeva mjere na uspostavljanju jedinstvenog i sveobuhvatnog sistema brze razmjene operativnih i policijskih informacija, zatim saradnju sa medijima, te modalitete  upotrebe resursa civilne zaštite i vojnih resursa. Drugi element ovih mjera čini opšte društvo, solidarnost prema mogućim žrtvama nasilnog ekstremizma i terorizma. U tom smislu potrebno je uspostaviti mehanizme za svaki vid pomoći žrtvama, a posebno socijalnu i zdravstvenu pomoć.

Bilo je to upoznavanje sa tekstom „Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma“. Najkraće, ona predviđa sve mjere  i radnje koje je neophodno preduzeti u okvirima prevencije,  zaštite, istrage i odgovora na djela terorizma.

ZORAN STEVANOVIĆ: MORAMO ODRŽAVATI I ČUVATI SUŽIVOT!

Zvornik  se prije dvije godine na dramtičan način suočio sa terorističkim  napadom na Stanicu policije.  Možda baš zato, o ovoj temi se u gradu otvorenije govori. Do momenta kad se događaj, koji je označen kao teroristički napad na instituciju države desio  u Zvorniku,  ništa nije ukazivalo na to da ima problema i da može doći do ovog ekcesa.

Zoran Stevanović, gradonačelnik Zvornika, ni tada ni danas nije imao dileme da li će govoriti za medije o ovom događaju i uopšte o govoru mrženje, nasilnom  ekstremizmu i terorizmu. On se još jednom zahvalio građanima i naglasio da je njihov zadatak i cilj, kao i svih građana naše opštine da i dalje u duhu mira i tolerancije razvijaju međuljudske odnose.

„Sa ove vremenske distance zahvalio bih se svim našim sugrađanima zato što su oni položili ispit“, rekao je na početku gradonačelnik, Zoran Stevanović i nastavio: „Prijatno sam bio iznenađen načinom razmišljanja običnih ljudi koji su kao i ja znali da poslije ponedeljka dolazi utorak i da dalje treba živjeti i raditi. Bili su sigurni, zajedno sa mnom, da moramo prevazići tu situaciju i da naše odnose sa komšijama Bošnjacima ne smije da pokvari nikakav pojedinačni gest, makar on bio i teroristički, makar iza njega stajala i nekakva organizacija, što mislim da u našem slučaju nije bio slučaj. Zato kažem da su naši sugrađani, i Srbi i Bošnjaci, položili ispit i da moramo raditi i dalje da bi se održali i unaprijedili naši odnosi. Ipak, ovo nam je bila opomena da postoje eto i takvi ljudi. Koštala nas je takva opomena jednog ljudskog života, koštala nas je ranjavanja još dva policajca, koštala nas je konačno, jer je to bio napad na instituciju sistema. Mislim ipak da smo izvukli neke pouke i smanjen je, kako bih rekao, komfor gledanja na međunacionalne odnose. Prvo moramo da gledamo kako je u našem dvorištu, a onda da gledamo i preko ograde, kako se naš komšija ponaša. Veliki smo ceh platili, ali je taj ceh mogao biti i veći, moglo je biti i veće tragedije, ali hvala Bogu, neki ljudi su bili tamo i reagovali na pravi način. Hoću da kažem da nevladine organizaije, prije svih milim na boračka udruženja, na Udruženje porodica poginulih boraca, na Udruženje ratnih vojnih invalida. Svi smo bili jednoglasni da Zvorniku treba mir, da Zvorniku treba suživot, da nam treba poštovanje jednih prema drugima. Mediji su također u ovom slučaju odigrali veliku ulogu. Tih dana je u Zvorniku bio veliki broj novinara, što je neuobičajeno za naše svakodnevne prilike, jer bio je to, moram reći, prvi veči slučaj narušavanja naše svakodnevice. Oni su pomogli mnogo, jer su realno izvještavali, jer su bili s nama praktično tokom svih 48 sati nakon što se desio nemili događaj. Novinarske ekipe su bile non-stop ovdje, neprestano su izvještavali, slali informacije, uključivali nas direktno u programe. Tako smo se mogli obratiti i Zvorničanima i svima kojima je Zvornik bio interesantan u tom momentu, i da im direktno kažemo da se međunacionalni odnosi u Zvorniku neće promijeniti i da će se svaki naredni dan u Zvorniku živjeti normalno. I nakon svega, kad se sad osvrnete oko sebe, shvatite da smo možda još bolje mogli reagovati, još mirnije, još staloženije, još ozbiljnije pozvati ljude na prisebnost i na međusobnopoštovanje. Ono što mi radimo u Zvorniku, siguran sam da treba primjeniti u mnogim sredinama, u mnogim opštinama. Siguran  sam da treba razgovarati, da treba uvažavati i stavove drugih. Mi danas imamo problem jezika. To treba da riješi neka viša politika. Mi na lokalnom nivou imamo razumijevanja jedni za druge, imamo razumijevanja za našu djecu. Mi u školi nemamo nikakvih incidenata. Naši direktori škola, pedagozi, razredne starješine, svi nastavnici, profesori, rekao bih, i prije, ali naročito nakon tog dana kad se desio taj nemili događaj, sa više pozornosti posmatraju svaodnevnicu svojih đaka u svojim razredima, prate da se neko ne pokoška. Ja lično kad čujem za neki incident, prvo pitam jesu li oba Srba ili su oba Bošnjaka, kad kažu: jesu! – dobro je, velim. Što naravno nije dobro, ali hoću da kažem da nekako lakše sve prihvatamo, ako bi se neka čarka i desila između dva pripadnika istog naroda, kaže načelnik Zoran Stevanović.

NAJBOLJI PLAN JE – OTVOREN RAZGOVOR SA LJUDIMA!

images

Plan aktivnosti na prevenciji, po riječima načelnika Stevanovića, nije napisan, ali se svakodnevno sprovodi u gradu Zvorniku. Gradonačelnik Zvornika je rekao da zadatak, prije svega na prevenciji, imaju radnici bezbjednosnih agencija, a da lokalna zajednica ima svakodnevne aktivnosti u kontaktu sa svojim građanima.

„Mi nemamo neke direktne aktivnosti, niti smo napravili plan pa da ga se onda pridržavamo“, govori načelnik Zvornika, Stevanović. „Zadatak preventivnog djelovanja imaju prije svih radnici službi bezbjednosti, odnosno naše policijske stanice i MUP Republike Srpske, i bezbjednosne agencije koje su uključene u taj problem na nivou BiH. Mi kao lokalna zajednica, kao lokalna uprava, mi smo najpozvaniji da kontrolišemo situaciju među običnim svijetom. To je naša svakodnevna aktivnost, mi praktično imamo svakodnevne aktivnosti, jer se mi svaki dan srećemo s našim sugrađanima iz reda oba naroda. Trudimo se da praznici i jednog i drugog naroda prođu u što boljem redu, mir se podrazumijeva, da jedni drugima čestitamo praznike. Sad sam u subotu bio na fudbalskoj utakmici. Tri Bošnjaka igraju u stratnoj postavi i niko ih ne proziva sa tribina, nikakvih problema nema, publika ih je prihvatila ko svoje. A znamo da u nekim ranijim vremenima to nije bilo tako. Hoću da kažem da će život i zdravo razmišljanje svih nas, napraviti ovdje zdravu atmosferu za suživot svih. Da ne kažem vječni suživot, ali sigurno dugogodišnji. Ne mogu to napraviti nikakvi političari, oni mogu samo da pomognu, naravno. Ono što možemo mi, družeći se s ljudima svakodnevno, ne samo ja kao gradonačelnik, ne samo ljudi zaposleni u gradskoj upravi, ne samo oni koji su funkcioneri, nego svi mi zajedno, govori gradonačelnik Zvornika.

Gradonačelnika smo pitali da li su organizovane edukacije na ovu temu, za predstavnike mjesnih zajednica?

„Koliko ja znam – nisu“, kaže gradonačelnik Stevanović. „Što ne znači da mi sami ne provodimo neke mjere. Ništa nismo stavili na papir šta bi to mi trebali raditi, osim što smo rekli: hoćemo da razgovaramo sa ljudima, hoćemo da upućujemo naše sugrađane da razgovaraju jedni sa drugima, da razgovaraju s nama. Da, ako eventualno vide problem, da ga prijave policiji, da ga prijave nama, neka sugerišu, neka slobodno kažu. Da ne gubimo dragocjeno vrijeme, a možda smo mogli nekog mladog čovjeka vratiti na pravi put. Mislim da sa odgovornim obavljanjem najodgovornijih funkcija na lokalnom nivou, da ljudi koji predstavljaju nas na lokalnom nivou, na entitetskom, kantonalnom, državnom, nije bitno na kojem, moraju stvari shvatiti ozbiljno, moraju na svojim primjerima pokazivati da žele suživot na ovim prostorima. Moraju odustati od zapaljivih retorika, moraju svoje predizborne kampanje graditi na nekim drugim pričama, a ne isključivo na ugroženosti jednog naroda od drugih. Ukoliko tako budemo razmišljali ova zemlja i ovi prostori imaju šansu za dugoročnim mirom“, zaključio je gradonačelnik Zvornika.

Gradonačelnik Stevanović na kraju je poručio svima da ne podržavaju terorizam, već dijalog i razgovore, da podržavaju svoje komšije i svakoga ko ima dobre namjere.

„Ne podržavajte terorizam, podržavajte dijalog, podržavajte razgovore, podržavajte svoje komšije, podržavajte svakog onog ko ima dobre namjere“, poručuje gradonačelnik. „Razgovarajte sa vašom djecom, sa vašim komšijama, jer nesretni dječak koji je izgubio i svoj život u terorističkom aktu u Zvorniku, i on je bio nečije dijete, i s njim je njegova porodica izgubila mnogo. I najvažnija poruka je: čistimo svi vlastito dvorište, prije svega, a želimo našim komšijama da i oni urede svoje dvorište, i da se poštujemo i uvažavamo, i onda ne može nam niko ništa. U toj varijanti, ako smo mi kako treba i ako se uvažavamo i poštujemo, nikakvi ljudi sa strane ne mogu pokvariti naše odnose, nikakav pojedinačni događaj, nikakva organizacija ne može pokvariti ono što ljudi žele da čuvaju da grade i da usavršavaju, poručio je građanima Zoran Stevanović, gradonačelnik Zvornika.

KLJUČNA JE ULOGA POLICIJE

  zvornik-ponovo-dobio-centar-javne-bezbednosti 

Policija ima centralnu ulogu u borbi protiv terorizma.Od suštinske važnosti je da policija odgovara za svoje postupke u cilju osiguranja legitimnosti povjerenja i podrške javnosti. Policija Zvornika je svoj ispit položila. Nažalost, teroristički napad upravo je izvršen na zvorničku Stanicu policije prije dvije i po godine. Načelnika PU Zvornik, Gorana Abazovića pitali šta je tada preduzeto?

„Na  početku bih želio da istaknem da je prošlo već skoro dvije i po godine od terorističkog napada na policijsku stanicu Zvornik i da još uvijek nema sudskog epiloga, što  dodatno dodaje „so na ranu“ porodice poginulog kolege Đurića kao i policijskim službenicima koji su pretrpjeli i još uvijek trpe posljedice terorističkog napada, rekao je na početku načelnik Policijske uprave Zvornik, Goran Abazović. „Odmah po izvršenju terorističkog napada, taj čin je izazvao nevjericu i strah kod stanovništva, kako grada Zvornika tako i šire regije. Ali smo mi kao Stanica javne bezbjednosti, u saradnji sa Centrom javne bezbjednosti Bijeljina, kojem je tada pripadala Stanica javne bezbjednosti Zvornik, kao i Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a, preduzeli adekvatne i pravovaljane radnje kako bi spriječili širenje panike i straha i predudprijedili dalje moguće negativne posljedice izazvane ovim činom. Odmah poslijee ovog čina, išli smo u dva pravca koja su bila tad neophodna: to bilo zbrinjavanje i pomoć ranjenim policajcima i njihovo upućivanje na zdravstvenu obradu u Medicinski centar Zvornik, a odmah zatim uspostavljanje redovnog rada dežurne službe i drugih službi koje su bile potrebne da se uspostave, kako bi smo pristupili predupređivanju daljih negativnih posljedica. Zatim smo preduzeli adekvatne operativno-tehničke mjere i radnje, kako na užem području grada Zvornika tako i  na širem području, na području cijele Stanice javne bezbjednosti. Ovdje moram istaći ulogu ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske, gospodina Lukača koji je odgovorio na pravi način hitnim dolaskom na lice mjesta, kao i ulogu gradonačelnika Zvornika, gospodina Zorana Stevanovića i predsjednika Skupšine opštine grada, odnosno tada Opštine Zvornik.  Njihovim zajedničkim izjavama i djelovanjem  umnogome je spriječeno širenje negativnih posljedica, priča načelnik PU Zvornik, Goran Abazaović.

O ranijim, ali i današnjim iskustvima, o trenutnoj bezbjedonosnoj situaciji u Zvorniku, načelnik kaže: „Nakon ovog događaja, MUP je prepoznao i identifikovao opasnost koje ovakvi činovi  prouzrokuju i adekvatno odgovorio uspostavom određenih organizacionih jednica u okviru Ministarstva, kako bi se preduprijedilo i što bolje odgovorilo ovoj današnjoj najvećoj pošasti. Redovno znači, kroz svoje aktivnosti mi svakodnevno vodimo računa o tome i sve aktivnosti provodimo u kordinaciji  sa MUP-om, u punom kapacitetu. Trenutna situacija na području Policijske uprave Zvornik je zadovoljavajuća i dobra, u pojedinim segmentima i stabilna. Kroz svakodnevni posao maksimalno obraćamo pažnju na saradnju sa lokalnom zajednicom, kao i stanovništvom. Jer ipak je stanovništvo segment društva koji ima najbolje informacije i najbolje ulazne podatke koji mogu služiti policiji za prevenciju nekih negativnih pojava i aktivnosti, kaže Goran Abazović.

Kada je prevencija u pitanju najveća odgovornost je na policiji, a jako bitna je i saradnja sa društvenom zajednicom kako bi se zajednički svim segmentima društva adekvatno odgovorilo na problem terorizma, istakao je načelnik Policijske uprave Zvornik, Goran Abazović i dodao: „Kada pričamo o preventivnom, odnosno proaktivnom djelovanju, istina da je najveći teret na policiji, s obzirom da je njena osnovna funkcija – zaštita imovine i života ljudi. Pored tog osnovnog zadatka i obaveza, policija sprovodi i preventivne mjere i radnje. Stoga je veoma važno da i drugi segmenti društva zajedno sa policijom rade na ovim problemima, kako bi adekvatno preduprijedili negativne događaje i posljedice tih događaja, naročito kada je u pitanju terorizam. Ono što mogu reći jeste da bi morala biti veća saradnja sa društvenom zajednicom, da društvena zajednica ima također neke preventivne aktivnosti kako bi se preduprijedile neke negativne pojave, a to su stručne edukacije kroz savjete mjesnih zajednica, kroz kontakte sa MZ, znači kroz masovnije edukacije, kroz obrazovni sistem, pa na kraju i kroz saradnju sa vjerskim zajednicama na području svog djelovanja. Također, potrebno je da sudovi i tužilaštva adekvatno daju odgovor na represivne mjere koje je potrebno da se sprovode nakon preventivnih mjera, da bi se adekvatno, zajedničkim snagama, kao što sam rekao, svih segmenata društva odgovorilo na ovu negativnu pošast.

 ЗВОРНИК, 26. АПРИЛА /СРНА/ - Начелник Полицијске управе Зворник Горан Абазовић.

Načelnik Abazović je posebno istakao da je policija uvijek otvorena za saradnju. On je rekao da saradnja policije, stanovništva i medija mora biti svakodnevna. Potrebno je povjerenje stanovništva u policiju da se adekvatnom saradnjom preduprijede sve negativne posljedice.

„Policija je uvijek otvorena za saradnju, naravno, koliko može da daje  informacije u smislu određenih operativnosti. Mi imamo adekvatnu saradnju sa medijima i doprinosimo njihovom objektivnom obavještavanju, što se vidjelo i nakon ovog terorističkog akta. Znači da je uloga medija, kao što sam rekao, i gradonačelnika, zatim predsjednika Skupštine opšine i ministra unutrašnjih poslova, zajedničkom saradnjom, preduprijeđene su negativne pojave i masovnija okupljanja koja bi mogla dovesti do eskalacije sukoba. Ta saradnja policije, medija i stanovništva mora dakle biti svakodnevna. Također, saopštenja policije o određenim događajima su važna, a s druge strane potrebno je  povjerenje lokalne zajednice, odnosno stanovništva u policiju, da zajedničkom saradnjom preveniramo sve negativne posljedice, kaže Abazović

Govoreći dalje o relaciji građani-policija, načelnik PU Zvornik, Goran Abazović je poručio građanima da policija preduzima sve mjere bezbjednog i nesmetanog života i rada stanovništva, a s druge strane  pozvao ih je da se i oni obrate policiji u svim situacijama.

„Na toj relaciji građani-policija, jer je to relacija koja je neizbježna u svim segmentima bezbjednosti, poručio bih svim građanima da policija preduzima sve mjere i aktivnosti i svojom prisutnošću i operativnošću obezbjeđuje sve moguće uslove bezbjednog  i neometanog života i rada stanovništva. Također, s druge strane bih apelovao na stanovnike na punu saradnju i povjerenje prema policiji i da sve negativne pojave ili bilo kakva uočavanja prijave policiji, kako bi mogli zajedničkom saradnjom da spriječimo sve negativne posledice, rekao je na kraju načelnik PU Zvornik, Goran Abazović.

 NEDOSTATAK TRANSPARENTNOSTI U KALESIJI!?

 zgrada PU Kalesija 2 EMSIIJA

 

Čelni ljudi, civilna  vlast i policija u Zvorniku, prihvatili su da govore o ovoj temi, dok u Kalesiji niko od odgovornih nije bio raspoložen za razgovor, pravdajući to objektivnim okolnostima. U prvoj emisiji o ovoj temi govorili su predstavnici lokalnih organizacija civilnog društva iz Kalesije. Sagovornici su se rado odazvali pozivu za učešće u emisiji, što je pouzdan znak da u nevladinom sektoru postoji interes za ovu temu, kako bi se doista spriječio nasilni ekstremizam u lokalnim sredinama. Istina, naši sagovornici su i sami rekli da oni apsolutno nisu upoznati sa mjerama, zakonima i propisima iz ove oblasti. Samo neki su kazali da su tek čuli da je na državnom nivou usvojen dokument Savjeta ministara BiH pod nazivom: „Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma 2015. – 2020. godine“. I tu se, po svemu sudeći, krije jedan od ključnih problema: zašto „Strategija“, iako je slučajeva terorizma u posljednje vrijeme manje, ipak nije „dospjela“ u javnost, među široke mase, u lokalne zajednice. U realizaciji „Strategije“, iako je od njenog usvajanja prošlo dvije godine, očito nedostaje – transparentnosti. Mada se dokumanat od 28 stranica može naći i na internetu.

Zato smo na početku emisije i  govorili o „Strategiji“ kao baznom dokumentu. Verujemo da znaju i u Kalesiji  da  se u „Strategiji BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma“, na istaknutom mjestu, u Načelima za izradu strategije, nalazi i odjeljak o – transparentnosti, u kojem se navodi: „Mjere koje se preduzimaju, kao i ciljevi koji su ostvareni i postignuti učinci primjene Strategije, učinit će se dostupnim javnosti u najvećoj mogućoj mjeri, i u skladu sa zakonodavstom BiH. Provođenje strateških mjera mora biti transparentno, a aktivnosti koje se poduzimaju u najvećoj mogućoj mjeri otvorene i dostupne za sve građane i njihove organizacije“. Tako bi, znači, trebalo biti, a da li je tako!?

Planirani su bili sagovornici lokalnih policijskih struktura, dakle iz kalesijske Policijske stanice i iz vlasti općine Kalesija. Iako se Radio „Feral“ uredno i blagovremeno obratio Policijskoj upravi Kalesija za davanje izjave ovlaštenog predstavnika, ljubazno su nas uputili na MUP Tuzlanskog kantona. Umjesto očekivanog sagovornika iz MUP-a Tuzlanskog kantona, Radio „Feral“ je, međutim, dobio e-mail u kojem ga također ljubazno, obavještavaju da se obrate portparolu SIPA-e, u Sarajevu. S obzirom da je nas zanimala  isključivo bezbjednosna situacija, uključujući i ekstremno nasilje, na lokalnom nivou, u Kalesiji, odustali smo od dalje prepiske. Prihavatajući, naravno, odluke policijskih organa. Slično je bilo i kod čelnih ljudi Općine Kalesija, koji su „odbili“  novinara Radija “Feral”, iz za njih objektivnih razloga,  jer jednostavno u Općini, nemaju relevantnih informacija. „To je policijski posao i obratite se njima“, rekli su nam.

Potpuno je logična i razumljiva odluka nadležnih organa da izjave za medije o ovako ozbiljnoj temi ne može davati „bilo ko“, ali je nejasno zašto izjavu nije dao – niko!? Znači li to da je „ona transparentnost“ iz „Strategije“, samo „slovo na papiru“, samo zadovoljenje forme!? Stoga ne čudi da o „Strategiji“ i ostalim zakonima i propisima iz ove oblasti, na svim nivoima, ne znaju mnogo čak ni predstavnici nevladinih lokalnih organizacija, a koliko znaju građani i šira javnost, možemo samo pretpostaviti. Medijima, koji se u „Strategiji“ pominju kao ključni faktor transparentnosti, očito je teško doći do relevantnih podataka, osim kad se desi neki incident. Tada svi izjavljuju sve, i svakom. Tada bude i viška informacija i „more dezinformacija“, što je opet problem, ali druge prirode. Bilo kako bilo, Radio „Feral“ i Radio „Osvit“, maksimalno će se truditi da nađu prave sagovornike, pa tako i u ovoj emisiji, o ekstremnom nasilju, o karakteru nasilnih osoba, kako ih prepoznati i zbog čega su ekstremno nasilni, šta ih dovodi u ekstremne situacije!? U Kalesiji  smo razgovarali sa Galibom Softićem, vijećnikom vijećničke većine u Općinskom vijeću Kalesija i sa direktorom Javne ustanove Centar za socijalni rad Kalesija, Izetom Hadžićem.

 „ODBAČENI OD DRUŠTVA SU POTENCIJALNO OPASNI“

 

zgrada opcine Kalesija - 2 EMISIJA

 

Preventivno djelovanje je obaveza nadležnih institucija ali i najučinkovitiji način borbe protiv nasilničkog ponašanja. U ovaj vid borbe moraju biti uključene sve relevantne institucije, od vlasti na svim nivoima do obrazovnih, zdravstvenih, policijskih, pravosudnih i socijalnih institucija, koje svojim djelovanjem mogu dati značajan doprinos da se svaki oblik nasilja svede na najmanju moguću mjeru. Oba sagovornika u Kalesiji su mišljenja  da su loša socijalno-ekonomska situacija, narušeni odnosi u porodici i društvu, velika stopa nezaposlenosti i osjećaj ugroženosti pojedinca, samo neki od razloga koji dovode do pojave nasilničkog ponašanja i ekstremnog terorizma.

Galib Softić, vijećnik u Općinskom vijeću Kalesija, mišljenja je da je bezbjedonosna situacija na području općine Kalesija zadovoljavajuća, ako se zna da je veliki broj ljudi nezadovoljan sveukupnim stanjem u društvu, siromaštvom, nepravdom prema ratnim veteranima i drugim osjetljivim grupacijama, ali i globalnim svjetskim dešavanjima.

„Što se tiče bezbjedonosne situacije“, smatra Softić, „možemo reći da je zadovoljavajuća, iako ima određenih primjera nasilničkog ponašanja. Mišljenja sam da nadležne službe i policijske agencije trebaju više povesti računa i imati  pod kontrolom grupe osoba koje su sklone ovakvom vidu ponašanja. Svjedoci smo da su mnogi ljudi zbog nepravede „zakinuti“ od države u odnosu na neke druge privilegovane grupe ljudi. Sigurno je da ima i onih koji se na nasilje odlučuju iz neznanja ili nisu dovoljno informisani o određenim problemima. Dio ljudi  iskazuje nasilničko ponašanje iz razloga što niko ne vodi računa o njima“, kaže Softić.

Softić smatra da se na nasilje najčešće odlučuju osobe koje su u teškoj ekonomskoj situaciji, zaboravljeni od društva i zajednice u kojoj žive.

„Mislim da su ljudi, uglavnom, prepušteni sami sebi i u situaciji kada nemaju osnovnih sredstava za život i da ispunjavaju potrebe svoje porodice, oni se odlučuju na neke radikalnije poteze. Čak im se tada u glavama pojavljuju najgore misli, obzirom da se osjećaju odbačenima od društva, i zbog toga se odlučuju na nasilje, pa čak i terorizam. Smatram da se zbog nedostatka novčanih sredstava i ambijenta za normalan život uglavnom rađa i terorizam“, ističe Softić.

Galib Softić napominje da nasilničko ponašanje i želja pojedinaca za učešće u sukobu nisu nepoznanica, jer je uvijek bilo osoba sklonih nasilnom djelovanju, koji su i u bivšoj državi odlazili u Legiju stranaca i tako sudjelovali u borbama diljem svijeta.

„Terorizam je uvijek bio i toga će uvijek i biti, bez obzira s koje strane dolazi, bez obzira na vjeru i naciju. Naprimjer, Legija stranaca je uvijek postojala i uvijek je bilo ljudi koji su kao plaćenici odlazili na ratišta širom svijeta. Ljudi kad dođu u situaciju da nemaju osnovnih sredstava za život spremni su na sve pa čak i za odlazak na inostrana ratišta. Ponavljam da terorizam nema ni vjeru niti naciju i da su neki ljudi svjesno ili ne „gurnuti“ da idu tamo gdje ne bi trebali“, dodaje Softić.

Ekspanzija društvenih mreža, dostupnost svih informacija i kontakt sa ljudima iz čitavog svijeta, među kojima ima i onih koji otvoreno pozivaju na mržnju i nasilništvo, dovodi do pristupanja pojedinih osoba grupama sklonim nasilničkom ponašanju, naglašava Softić.

„Svakim danom na društvenim mrežama vidimo svakakve informacije“, kaže vijećnik Galib Softić. „Bude tu i lažnih informacija. Svašta se „izbacuje“ na internet, koji je postao dostupan svakom i na taj način svako može pisati šta želi. Odgovornost je na administratorima internet portala koji bi morali voditi računa o tome šta se sve objavljuje. Često i lažne informacije budu prezentovane kao istinite, a narod povjeruje u takve vijesti i iz svega toga se može roditi nešto što ranije nije bilo prirodno i što može izazvati neželjenu reakciju“, smatra Softić.

Prema njegovom mišljenju, država bi više pažnje morala posvetiti mladima, kroz njihovu edukaciju, zapošljavanje i kvalitetnu socijalnu zaštitu. Dodaje da bi se na taj način njihove misli usmjerile u pravcu pozitivnih vrijednosti.

„Više radnih mjesta i više pažnje prema mladim ljudima, mislim da bi dalo nekakav rezultat na ovom polju. Kad imate mjesečna primanja, uređen sistem i socijalnu zaštitu, osjećate se sigurnijim i imate neki vid garancije. Takvi ljudi se, u većini slučajeva, neće okrenuti protiv države, sistema i društva u cjelini. Edukacijom stanovništva i zapošljavanjem većeg broja građana, onako kako je to nekada bilo, da se ljudi na posao primaju preko javnih konkursa, a da se pri tome vodi računa o socijalnom statusu osoba, dovelo bi do smanjenja nasilničkog djelovanja, jer bi imali pravedniju društevnu zajednicu“, mišljenja je Softić.

Softić na kraju zaključuje da je društvu uopšte potrebno više pravde i međusobnog povjerenja kako bi se stvorilo bolje društvo i mirno okruženje.

„Građani su dobro informisani, ne samo kod nas već u cijelom svijetu. Danas svako zna šta je terorizam i zna čemu vodi takvo djelovanje. Svi se trebamo uključiti da se nasilničko ponašanje i terorizam svedu na najmanju moguću mjeru. Mislim da je pravednije društvo u kojem bi se gradilo povjerenje među ljudima najbolji način u borbi protiv ovakvih društvenih pojava“, zaključuje Galib Softić, vijećnik u Općinskom vijeću Kalesija.

PORODICA IMA VAŽNU ULOGU U BORBI PROTIV NASILJA

Izet Hadžić, direktor Centra za socijalni rad Kalesija, kaže da je jedan od osnovnih zadataka ustanove na čijem se čelu nalazi, da se preventivnim djelovanjem, u saradnji sa drugim institucijama, spriječi svaki oblik nasilničkog ponašanja, a žrtvi pruži adekvatna pomoć.

„Centar za socijalni rad kao javna ustanova vodi i cjelodnevnu borbu protiv pojave nasilja u porodici“, kaže direktor Hadžić. „Mi smo, inače, potpisnici „Protokola o zaštiti žrtava porodičnog nasilja“. Od potpisanog Protokola do danas pokušavamo da preventivno djelujemo da ne bi došlo do nasilja, a u situacijama kada do toga dođe onda u saradnji sa drugim relevantnim faktorima, kao što je policijska stanica, sud, škole, zdravstvene ustanove, pokušavamo na zakonom propisan način žrtvi pružiti pomoć, a potom i određenu sigurnost. U cjelokupnoj misiji najbitnije je da se takve pojave prijave. S tim što mi nismo u mogućnosti da podnosimo zahtjev za izricanje zaštitnih mjera, već je to u nadležnosti Policijske stanice Kalesija.Nakon što dobijemo rješenje o zaštitnoj mjeri mi to rješenje provodimo u saradnji sa našim partnerima u lokalnoj zajednici“, rekao je Hadžić.

Hadžić dodaje da je nasilničko ponašanje obično proizvod konflikta i da je, osim pomoći žrtvi, stručnu pomoć potrebno pružiti i osobi koja je sklona nasilju, kako bi se takva osoba resocijalizovala i vratila u zdravo okruženje.

„Nasilje se pojavljuje tamo gdje su djeca zanemarena, gdje su, uglavnom, ljudi siromašni, gdje ljudi zbog neimaštine dolaze u konfliktne situacije, obično od konflikta počinje sve“, smatra Hadžić. „Ovdje je jako važno odvojiti nasilnika i žrtvu. Mi smo u prethodnom periodu štitili žrtve, ali u posljednje vrijeme vodimo računa i da se nasilnici resocijalizuju. Jako je važno da nasilnici shvate da u ovom društvu postoje sankcije, da su to krivična djela i da mi želimo da se takve osobe kroz proces resocijalizacije vrate u jedno zdravo okruženje i da se nastavi porodični i društveni život“, kazao je Hadžić.

Hadžić dalje naglašava da su na nivou Bosne i Hercegovine doneseni određeni zakoni i da je Centar za socijalni rad Kalesija jedan od lidera u Tuzlanskom kantonu u provedbi „Protokola o postupanju u slučaju nasilja“.

„Na prostoru Bosne i Hercegovine je donesena „Strategija“, ali su isto tako rađeni i protokoli. Naprimjer, Tuzlanski kanton je bio favorit u izradi „Protokola o pristupanjima u slučaju žrtava nasilja u porodici“. Naš Centar je prvi u  lokalnoj zajednici započeo sa primjenom ovog „Protokola“ i taj zadatak smo jako uspješno savladali“, ističe Hadžić.

Pored porodičnog i međuvršnjačkog nasilja, Hadžić ističe da je u posljednje vrijeme sve prisutnije i nasilje nad starijim i nemoćnim osobama.

„U našoj praksi, pored međuvršnjačkog nasilja u školama, u posljednje vrijeme susrećemo se i sa slučajevima nasilja nad starim osobama. Nažalost, ono što je nekada bilo nezamislivo, danas se pojavljuje u našem društvu. Ne mora to uvijek biti fizičko nasilje, ima tu socijalnog, ekonomskog, psihičkog, koje je u kombinaciji sa fizičkim nasiljem. Gledajući strukturu stanovništva nema toga ko potencijalno ne može biti žrtva nasilja. Uzroci su, naravno, različiti. U Kalesiji imamo poremećenu demografsku kartu. Dosta ljudi se nalazi u stanju socijalne potrebe, dosta se kasni sa oblicima isplata socijalne zaštite, ljudi se nalaze u jednoj vrsti agonije, sve je više nezadovoljnih, sve manje radno angažovanih ljudi. U percepciji prilikom izrade „Strategije razvoja općine Kalesija“ predložit ću da se izradi socijalna karta stanovništva, kako bi kroz taj segment prepoznali sve ono što može negativno uticati na porodicu, kao osnovnu ćeliju društva, a potom i na lokalnu i društvenu zajednicu u cjelini“, naglašava Hadžić.

Hadžić, također, smatra da je masovna rasprostranjenost društvenih mreža doprinijela pojavi nasilja u onom obliku sa kojima se socijalni radnici, ali i nauka do sada nisu susretali.

„Pojava tzv. internetskog nasilja i širok spektar društvenih mreža umnogome doprinosi da se pojavljuju nove vrste nasilja za koje nauka nije nikada imala činjenicu. Recimo da djeca jedni drugima šalju poruke uvrjedljivog sadržaja, da roditelji sudjeluju u takvim radnjama kroz upućivanje prijetnji i slično. Svjedoci smo da učenici, ako nisu spremni za nastavu pošalju poruku da je postavljena bobma u školi itd. Sve su to neke vrste asocijativnog ponašanja koje nije primjereno niti jednoj društvenoj zajednici. Zato se mladima mora posvetiti posebna pažnja“, ističe Hadžić.

Hadžić na kraju zaključuje da je siromaštvo u najvećoj mjeri uzrok delikatnog i nasilničkog ponašanja.

„Siromaštvo je, općenito, uzrok mnogih patoloških pojava. Ako gledamo neko delikatno ponašanje, ako gledamo nasilje, porodične probleme, oko 70 % uzroka problema dolazi zbog pojave siromaštva. To su uzroci koje dovode do poremećaja u porodičnim odnosima, koji se na kraju reflektuju kroz nasilje općenito. Mislim da društvo nije dovoljno ojačalo da odgovori na potrebe porodice, kao osnovne ćelije društva, jer nismo u mogućnosti da pomognemo porodici da ona obavlja svoju osnovnu zadaću. Kada to nismo uradili, članovi porodice nama kao refleksiju šalju ovo sa čime se mi borimo i ulažemo dodatna sredstva. Trebamo se zapitati: zar nije veći efekat da pomognemo porodici da obavlja svoju dužnost nego da iz nje izađe delikvent ili nasilnik? Zagovornik sam da u kontinuitetu treba razgovarati, jer takve teme trebaju uvijek biti otvorene. Trebalo bi ući u mjesne zajednice i lokalnom stanovništvu ukazati na takve pojave, jer ima ljudi koji ne prepoznaju šta je to nasilje. Potrebno je stanovništvu kroz edukativne radionice ukazati na oblike nasilja, sve opasnosti koje ono sa sobom nosi i kako spriječiti takve pojave. Moramo nalaziti metode kako da se to ne ponavlja i kako da se to više ne dešava“, zaključuje Hadžić.

Raste spoznaja da su šira javnost i pojedinačne zajednice glavni akteri i partneri u suzbijanju terorizma, a ne samo pasivni predmet aktivnosti u sprovođenju zakona.  Jedan od načina borbe protiv ekstremizma i terorizma je podizanje svijesti ljudi, kako bi prepoznali radikalne organizacije i pojedince koji pozivaju na nasilje. Svi pristupi u suzbijanju terorizma usmjereni su i na lokalnu zajednicu i naglašava se da podrška i učešće javnosti  povećaju odgovornost, a partnerstva između niza različitih aktera podrazumijevaju javnost u radu uz saradnju  profesionalnih policijskih službenika, civilnih struktura vlasti, organizacija civilnog društva i medija, što sve skupa doprinosi adekvatnijem odgovoru na rješavanje problema sve prisutnijeg svuda u svijetu, koji je prijetnja i kod nas, nasilnom ekstremizmu i terorizmu.

Emisiju su zajednički realizovale redakcije Radija Feral i Radija Osvit, a na programu je i u isto vrijeme i na frekvencijama radio stanica: Radio Feral na frekvencijama FM 92,7 i 100,4 MHz, Radio Osvit na frekvenciji FM 91,7 i Radio Pan Bijeljina FM 103 MHz. Svoju će emisiju prilagoditi za emitovanje za grad Bijeljinu. Emisiju možete pročitati nakon emitovanja i postavljanja na veb stranicama pomenutih radio stanica u tekstualnoj verziji.

Objavljivanje ovog programa je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država. Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne održavaju nužno mišljenje, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *