Zoran Pavlović: Pad cijena goriva od 0,05 KM je kozmetika i zamazivanje očiju građanima

U poređenju današnjih sa cijenama goriva od 13. juna na većini benzinskih pumpi u FBiH gorivo je pojeftinilo za pet feninga. U nastavku teksta navest ćemo vam trenutne cijene goriva na nekoliko benzinskih pumpi u Sarajevu.

Na Gazprom pumpi je cijena dizela trenutno 2,31 KM i snižena je pet feninga kao i cijena benzina 95 koja sada iznosi 2,26 KM. Ostala je nepromijenjena cijena benzina 98 koja je 13. juna, ali i danas 2,41 KM. Eko dizel je također snižen sa 2,26 KM na 2,21 KM.

Na pumpi El Tarik Oil dizel je sa 2,36 KM snižen na 2,31 KM, kao i benzin 95 koji također sada košta 2,31 KM. Benzin 98 na ovoj pumpi je snižen sa 2,46 KM na 2,41 KM.

Na Petrolu dizel je snižen za pet feninga i sada iznosi 2,31 KM, dok je cijena benzina 95 ostala nepromijenjena (2,31 KM).

Na BM (Braće Mujić) pumpi cijene su ostale nepromijenjene te tako i dizel i benzin 95 i 98 iznose 2,31 KM.

Na INA pumpi cijena dizela je snižena također za pet feninga sa 2,26 KM na 2,21 KM, kao i cijena benzina koja je 13. juna iznosila 2,36 KM, a sada 2,31 KM.

S druge strane na pumpi Energopetrol dizel je snižen deset feninga sa 2,26 KM na 2,16 KM, dok je cijena benzina ostala nepromijenjena te tako on košta 2,36 KM.

Vlade oba entiteta se ne žele odreći rasta dotoka novca povećanjem rafinerijske cijene goriva

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović pojasnio je kako je smanjenje cijena goriva za pet feninga skoro neprimjetno jer time Vlade oba entiteta žele prikriti činjenicu da ne žele smanjiti priliv prihoda od PDV-a, kao ni dotok novca koji raste s povećanjem rafinerijske cijene goriva. Dodao je da su u ovakvoj situaciji građani u teškom položaju za razliku od izabranih zvaničnika kojima cijena goriva uopće nije bitna.

“Dovedeni su u situaciju da svojim protestima iskazuju nezadovoljstvo i pokreću ozbiljno pitanje ko je u čijoj nadležnosti. Dakle, da li su svi građani u jednu ruku zatočenici, robovi ili poslušnici ljudima u ministarstvu ili su upravo ti koji su na vlasti institucije koje u našoj državi rade u korist naroda. Zbog toga je smanjenje cijene goriva za pet feninga kozmetička i pokušaj da se ljudima ‘zamažu’ oči”, pojasnio je Pavlović.

Dodao je da postoje mjere i načini na osnovu kojih se može utjecati na visinu cijene goriva i to interventno na određeno vrijeme dok se situacija na svjetskom tržištu sirove nafte ne stabilizuje.

“Međutim, o tim opcijama se ne govori iz dva razloga, prvenstveno jer se ne želi smanjiti priliv novaca u budžet kojim državni zvaničnici kupuju skupe limuzine, imaju troškove koji su im plaćeni i koji im obezbjeđuju platu deset puta veću od prosječne, a s druge strane nemaju mašte niti interesa da riješe problem običnih ljudi”, istakao je.

Pavlović je naglasio da je cijenu goriva moguće istog momenta smanjiti na način da se ukine obaveza plaćanja PDV-a na goriva koja isporučuje rafinerija Brod i tada bi cijene bile niže za oko 25 feninga po litru goriva.

“U Upravi za indirektno oporezivanje koja je nadležna za donošenje takve odluke sjede ministri finansija oba entiteta i ostali predstavnici entitetskih vlada koji o tome ništa ne govore građanima. Dovoljno je da se na sjednici donese odluka da domaća rafinerija ne plaća PDV i da se za tu cijenu smanji maloprodajna cijena i to bic bilo otprilike 25 feninga o kojima smo govorili”, naveo je.

Naftni distributeri plaćaju parafiskalne namete, a ne shvataju njihovu suštinu

Spomenuo je i parafiskalne namete koje naftni distributeri plaćaju, kao i to da je reformskom agendom definisano da će Vlade oba entiteta izvršiti njihovu reviziju. Dodao je da je Republika Srpska izračunala da plaća 336 parafiskalnih nameta, ali da nikada niko nije ušao u njihovu suštinu i shvatio zašto ih plaćaju i kakva je korist od svega toga.

“Ovo je zemlja u kojoj je birokratija zavladala građanima i od tog koncepta ne odustaju. Tako da s jedne strane distributeri goriva nemaju strukturu nabavnih cijena, marži i obaveza koje se mogu vidjeti na web stranici svakog od njih kako bi to bilo transparentno i jasno, da njihova zarada od pet do deset posto koja je okvirno definisana u tom poslu ima i opravdanje”, zaključio je Pavlović.
Podsjećamo, prvo poskupljenje goriva u BiH desilo se 1. februara stupanjem na snagu Zakona o akcizama kada je gorivo poskupjelo za 20-25 feninga. Drugo poskupljenje uslijedilo je 16. aprila u prosjeku od još pet feninga, što je izazvalo negodovanje stanovnika koji su u BiH i regiji tim povodom blokirali saobraćaj u nekoliko navrata i protestom nastojali skrenuti pažnju na visoke cijene goriva i zahtjevali njihovo sniženje.

Problem je to što je u BiH formiranje cijena slobodno pa tako prometnici naftnim derivatima sami prilagođavaju cijene onima na svjetskom tržištu. Povećanje cijena goriva obično ima lančanu posljedicu poskupljenja usluga prijevoza i prehrambenih artikala, što bi sigurno bio veliki udar na budžet bh. građana.

(Klix)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *