U Francusku iselila cijela sjeveroistočna Bosna

Prema posljednjem istraživanju, četiri od pet mladih u BiH želi napustiti zemlju.

Za razliku od prethodnih odlazaka “trbuhom za kruhom”, sada se iseljavaju cijele porodice, kuće ostaju zaključane, a sve zbog potrage za poslom, piše Večernji list BiH.

Masovni odlasci i nadležne institucije su počeli su da zabrinjavaju jer je očigledno kako je iseljavanje postalo sve češće iako se iz pojedinih zemalja, poput Njemačke, mogu čuti ispovijesti kako nije lako zaraditi hljeb, naučiti jezik i snaći se.

Pojava odlazaka karakteristična i za cijelu regiju, tako da analitičari tvrde kako je na djelu “razognjištavanje”.

Ni nakon 20 godina od završetka rata ne postoji demografska strategija, a proces odlazaka se odvija spontano.

Demografska strategija

I bez službenih podataka vlasti, jer još uvijek nema baze podataka, očigledno je kako iz BiH odlazi sve više građana.

Kupuju kartu samo u jednom smjeru. Kako navode u nevladinim organizacijama, primjer je Srednjobosanski kanton.

Ono što posebno brine je činjenica da, nakon velikog odlaska tokom rata, oni koji su se uspjeli vratiti sada ponovno odlaze. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, BiH je samo prošle godine napustilo blizu 70.000 ljudi koji su budućnost potražili širom svijeta.

Bez obzira na to što su za hrvatske državljane otvorena vrata brojnih evropskih zemalja, odlazak mladih se odvijao i ranijih godina.

Tako je iz Bihaća, zbog loše ekonomske situacije i nedostatka posla, zabilježen odlazak većeg broja mladih.

Nema preciznih podataka koliko je mladih Bišćana otišlo, ali prema anketama, svaki od sagovornika tvrdi kako poznaje najmanje pet osoba koje su otišle iz BiH.

Iseljavaju i oni bez putovnice

Neki će reći kako je njima lako jer 50.000 ljudi s područja Unsko-sanskog kantona ima hrvatski pasoš. Međutim, odlaze i oni koji je nemaju. Primjer je Sanski Most koji u tome prednjači.

Podaci Unije za održivi povratak i integracije otkrivaju kako je u prošloj godini grad na Sani napustilo 2300 osoba. Isto je i u Velikoj Kladuši, Brčkom, Sapni, Bihaću, Cazinu…

U tim gradovima Unija je intervjuisala 12.789 porodica, a svaka od njih ima dva do tri člana izvan BiH, pa se iz toga može izvući podatak o broju odlaska.

S istim problemom susreću se i u hercegovačkim opštinama, u nešto manje izraženoj pojavi odlazaka jer je bolja privredna slika. Iz pojedinih mjesta se bilježe odlasci 1500 osoba u godini. Izražen je i podatak iz Brčkog odakle je otišla 4075 osoba.

Iako su Austrija, Njemačka, Švedska obećane zemlje za većinu onih koji odlaze, iznimka je sjeveroistočna Bosna.

Frapantno zvuči podatak kojim raspolaže Unija za održivi povratak i integracije, a prema kojemu se sjeveroistočna Bosna gotovo cijela iselila u Francusku.

Tako samo u jednom gradu u Francuskoj – Nansyju živi više od 2400 osoba iz sjeveroistočne Bosne i taj broj se i dalje povećava.

 

 

 

 

 

(Večernji list)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *