Ukoliko gradite zgradu u BiH morate izgraditi ili platiti ratno sklonište

U sklopu Sporazuma o rastu i zapošljavanju, na koji su se zajedničkom izjavom obvezali Predsjedništvo BiH, Narodna skupština RS-a, Parlamentarna skupština BiH te predsjednici svih parlamentarnih stranaka, vlasti u našoj zemlji morat će krenuti i u snažne reforme zakonodavstva kojim se regulira izdavanje građevinskih dozvola.

BiH se po ovom pitanju nalazi na dnu svjetske ljestvice. Prema analizama koje je radila Svjetska banka, naša zemlja nalazi se na 182. mjestu među 189 analiziranih ekonomija svijeta. Jedina utjeha nam je to što je ukupan prosjek svih zemalja zapadnog Balkana 141. mjesto. Kako nekom ulagaču objasniti da mora platiti naknadu za sklonište u slučaju rata ili prirodnih katastrofa i to oko jedan posto ukupnog troška izgradnje nove zgrade ili, ako ne želi platiti ovaj namet, može napraviti vlastito sklonište u slučaju izbijanja rata ili neke prirodne katastrofe?!

Petnaest dozvola

Svjetska banka je pri ocjenjivanju uzela tri podindikatora. Prvi je ukupan broj procedura koje ulagač mora proći da bi izgradio najobičnije skladište u Sarajevu na dva kata s ukupno 1300 četvornih metara skladišnog prostora. Drugi je ukupan broj dana kako bi prošao sve administrativne procedure, a treći je ukupan trošak.
U glavnom gradu BiH je za takav jedan posao potrebno proći 15 procedura, u Crnoj Gori osam, a najviše procedura je u Albaniji, ukupno 19. Ulagač tako mora dobiti izvod iz katastarskog plana kako bi vidio status zemljišta na kojem želi graditi. Potreban mu je i izvod iz zemljišne knjige koji pokazuje vlasništvo zemljišta. Onda mora dobiti urbanističku suglasnost te preliminarnu potvrdu priključaka vode i kanalizacije, verifikaciju studije o sprječavanju požara i eksplozije te provjeru tehničke revizije glavnog projekta. Onda mora u nekoj komercijalnoj banci platiti naknadu za najam te građevinsku naknadu za sklonište u slučaju rata! Slijedi apliciranje za građevinsku dozvolu, zahtjev za označavanje građevinskog zemljišta kao i obavještavanje općine o početku radova. Ulagač zatim mora zatražiti priključak na vodovod i kanalizaciju, da bi mu na teren potom izišla tehnička inspekcija u ime općine. Trinaesti korak je traženje uporabne dozvole. Nakon toga se zgrada registrira u općinskom katastru. Završni, petnaesti korak je registracija zgrade u registru suda u Sarajevu.

Čekati 179 dana

Prema procjenama Svjetske banke za završetak navedenih 15 procedura za izgradnju skladišta u Sarajevu potrebno je 179 radnih dana ili negdje oko šest mjeseci. U Makedoniji je za 11 procedure potrebno 89 dana, a gori od nas su Srbija gdje za 16 procedura trebaju 264 dana te Albanija gdje imamo 19 procedura koje traju 228 dana. No, Srbija je u zadnjih godinu dana krenula u sječu i digitalizaciju cijelog postupka s ciljem skraćivanja ovog procesa na maksimalnih stotinu dana.
Posebno pitanje je cijena. Prema procjeni Svjetske banke, navedene procedure koštaju u BiH (Sarajevu) 19,7 posto ukupne vrijednosti zgrade (ne uključujući potencijalno “podmazivanje” nekog službenika kako bi se ubrzala procedura)! Ako se usporedimo sa zemljama regije, u Albaniji je trošak od 3,3 posto vrijednosti zgrade, na Kosovu 6,7 posto, Makedoniji 8,2 posto, Crnoj Gori 12,2 posto, a gora od nas je Srbija s 25,7 posto što se posljednjim mjerama tamošnje vlade nastoji barem prepoloviti. Za izgradnju skladišta na dva kata s 1300 kvadrata u Albaniji se za procedure plaća 5000 eura, Kosovu 9000, Makedoniji 13.000, Crnoj Gori 33.000, a u BiH 35.000 eura. Skuplja je samo Srbija s 51.000 eura.

Plaćate i korištenje semafora

Najviši trošak je renta po zonama gradskog građevinskog zemljišta za koju vam za skladište od 1300 kvadrata treba oko 16.000 eura. Radi se o naknadi za korištenje ceste, semafora i druge infrastrukture. Regulirana je zakonima FBiH, no sam iznos određuje općina. Ona se danas kreće od desetak maraka po četvornom metru u rubnim zonama do čak 96 maraka u “prvoj zoni” Općine Stari Grad Sarajevo. Svjetska banka preporučuje značajno smanjivanje ili potpuno ukidanje ovog iznosa. Ulagač mora platiti i naknadu za sklonište u slučaju rata ili prirodnih katastrofa i to oko jedan posto ukupnog troška izgradnje nove zgrade (ili može napraviti vlastito sklonište!). Svjetska banka naglašava kako se takav namet ne plaća nigdje na Balkanu te kako bi naše vlasti trebale ukinuti ovu rentu ili je, ako ništa, značajno smanjiti.

Struju vam uvode 125 radnih dana

Kad govorimo o uvođenju električne energije u novoizgrađene objekte, BiH je ovdje 162. zemlja po brzini i procedurama i troškovima od 189 analiziranih ekonomija svijeta. Ulagač mora proći osam procedura od kojih je šest izravno vezano za elektroprivrede kojima upravlja država koja bi te procedure trebala smanjiti na barem tri. Da biste uveli struju u novoizgrađeni objekt u našem glavnom gradu, potrebno vam je 125, a na Kosovu vam treba 46 radnih dana. Od toga je 116 dana muka s elektroprivredama, navodi Svjetska banka. Za sve to platit ćete oko 17 tisuća eura.

 

 

 

 

(Dnevni list)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *