Trošenje u institucijama BiH: Ima se, može se

Vjerovatno ne postoji država u svijetu u kojoj se vlasti tako maćehinski ponašaju kada je riječ o trošenju budžetskog novca kao što je to slučaj kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. Iz godine u godinu revizori ukazuju da se troši više od predviđenog, no, sve ostaje samo ‘mrtvo slovo na papiru’.

To pokazuje i revizorski izvještaj Kancelarije za reviziju BiH za 2017. godinu. Od 74 institucije u kojima je revizija obavljena, 56 su dobile pozitivna mišljenja uz skretanje pažnje, a 13 pozitivno mišljenje. Za četiri državne institucije dato je mišljenje s rezervom. To su Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo civilnih poslova i Institut za akreditiranje BiH.

Tako se Ministarstvu vanjskih poslova BiH zamjera način trošenja budžetskog novca i to, posebice, na zapošljavanja na ugovor o djelu, a jedna od zamjerki se odnosi i na planiranja i troškove za službena putovanja, te korištenje službenih automobila.

Samo na službena putovanja, ovo ministarstvo je u 2017. potrošilo više od 800.000 eura, a za troškove prevoza u inostranstvu potrošeno je 350.000 eura.

Koliko se bahato odnosilo prema državnom novcu, možda najbolje svjedoči podatak kako su u ovom ministarstvu avionske karte kupovane, a smještaj rezervisan neposredno pred putovanje, iako su bila u mjesečnim planovima službenih putovanja.

“Revizijskim postupcima utvrdili smo određene slabosti vezane za realizaciju izdataka za službena putovanja. Pravdanje određenog broja putnih naloga nije vršeno u roku od sedam dana, knjiga putnih naloga se vodi elektronski (bez zaštitnog mehanizma od moguće naknadne promjene podataka), a ista ne sadrži podatke o troškovima službenog putovanja niti svrhu putovanja. U određenim slučajevima, za službena putovanja u inozemstvo bila su osigurana dva obroka, a obračunavani su puni iznosi dnevnice.

Uzimajući u obzir da su cijene avio karata neposredno prije samog datuma leta znatno veće nego kada se rezervišu (nabavljaju) znatno ranije, smatramo da se kroz nabavku avionskih karata nekoliko dana prije leta, za putovanja koja su prethodno planirana, neracionalno troše značajna budžetska sredstva, naglašeno je u izvještaju revizora”.

Ništa manje se nije trošilo ni u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Ova institucija je u prošloj godini potrošila oko 185.000 eura za upotrebu službenih vozila, od čega je 120.000 izdvojeno za nabavku četiri automobila. Tako su u maju kupljena dva, u junu jedan, a u augustu još jedan automobil.

“Predsjedništvo je zaključno sa 31.decembrom 2017. raspolagalo sa 36 vozila. Od ukupnog broja vozila, za potrebe rada kabineta članova Predsjedništva u toku 2017. godine, korištena su 24 vozila, dok su preostala vozila bila na raspolaganju Sekretarijatu Predsjedništva”, ističe se u izvještaju.

Novac se, kako je ustanovljeno u revizorskom izvještaju, trošio i na angažovanje vanjskih saradnika u šta je utrošeno oko 110 hiljada eura.

Ministarstvo vanjskih poslova i Predsjedništvo BiH su samo dvije od 74 institucije u kojima svake godine revizori utvrde brojne nepravilnosti.

Istovremeno, uz brojne preporuke ove institucije, pred bh. parlamentom svaki od izvještaja se samo “primi k znanju”, a da nikakvih kazni za enormno trošenje novca nema.

Zbog toga analitičarka Ivana Marić postavlja pitanje – trebaju li Bosni i Hercegovini, uopšte, revizori?

“Dok god niko ne reagira na to, ne vidim smisao postojanja Ureda za reviziju. Kako bi se trebalo reagirati, pokazala nam je Kantonalna skupština u Sarajevu kada nije prihvaćen izvještaj Narodnog pozorišta, smijenjena je direktorica. Međutim, to nije zbog toga što izvještaj nije usvojen, već to koriste samo kada se treba riješiti nepodobnih kadrova. Oni ignorišu revizorske izvještaje i vlast se na to ne obazire”, kaže Marić za Radio Slobodna Evropa.

Marić dodaje kako bi građani trebali “kazniti” ovakvu vlast, ali i pravosuđe, s obzirom da postoji zakon koji propisuje sankcije.

“Ja vjerujem da tu ima prostora i za krivičnu odgovornost. Sjetimo se primjera Lidije Bradare koja ima pet zaposlenih savjetnika koji ne ispunjavaju uvjete. Tu je definitivno prekršen zakon. Znači, imate različitih kršenja zakona, jer ne radi se tu samo o tome da oni troše naš novac više nego što bi trebali, već što na to ne reaguje ni pravosuđe, ni opozicija, a ni građani”, ističe Marić.

Slično ocjenu daje i Ivica Ćavar iz Centara civilnih inicijativa, nevladine organizacije koja godinama prati rad državnih institucija i javnosti, u svojim izvještajima, daje uvid u to.

Prema njegovim riječima, zbog činjenice kako niko nema odgovornosti prema trošenju novca poreskih obveznika, ali i nepostojanja adekvatnih kazni, ovakvo stanje će se ponavljati iz godine u godinu.

“Svako onaj ko je prekršio zakon BiH, u smislu trošenja novca građana ove zemlje, mora odgovorati, ali ne samo politički i moralno, nego i kazneno, ukoliko se ustanovi da je novac građana ove zemlje trošen nenamjenski, odnosno protivzakonito. Ne znam da je neko do sada kažnjen, a bilo je dosta negativnih izvještaja i preporuka Ureda za reviziju. Ukoliko bi došlo do toga da samo jedna osoba u jednoj od 74 institucije bude smijenjena sa te funkcije ili kazneno odgovarala, ukoliko bude elemenata, mislim da bi to bio kraj priče o negativnim mišljenjima o radu institucija, i da bi sva 74 izvješća institucija na državnoj razini bila pozitivna. U suprotnom, neće se napraviti pomak u pozitivnom pravcu”, ocjenjuje Ćavar.

Inače, prekomjerno trošenje novca budžetskih korisnika dešava se u zemlji u kojoj je polovina stanovništva nezaposlena, u kojoj je prosječna plata 400, a poslanička 2.500 eura, a minimalna penzija 150 eura.

RSE

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *