Sporno devet posto stanovništva BiH

Dvije godine nakon popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, datum objavljivanja rezultata i dalje je neizvjestan. Uprkos brojnim intervencijama međunarodnih stručnjaka, entiteti i država i dalje ne mogu da dogovore kako tretirati približno devet posto stanovništva.

Reformska agenda za BiH predviđa okončanje svih aktivnosti u vezi sa popisom stanovništva. Iako je dobila podršku oba entiteta, rezultata popisa provedenog 2013. još nema. Državni premijer Denis Zvizdić je optimista.

„To bi se trebalo realizirati do kraja ove godine“, kaže on.

Ali entitetski zavodi i državna Agencija za statistiku i dalje ne mogu da se slože koga u BiH smatrati rezidentnim, odnosno stalnim stanovnikom, koga ne. I jedni i drugi pozivaju se na Zakon o popisu, ali ga različito tumače.

Zakon kaže da su stalni stanovnici oni koji su prije popisa najmanje 12 mjeseci neprekidno živjeli u uobičajenom mjestu stanovanja i oni koji su tokom posljednje godine došli tu s namjerom da ostanu najmanje toliko.

Prema ranije dogovorenim pravilima, status rezidenta izvodi se na osnovu odgovora datih u prvih sedam pitanja popisnice. No, iz Entitetskog zavoda RS-a naknadno su tražili da se i pitanje broj 40, o radu i školovanju u inostranstvu, uzme u obzir.

„Zamislite samo štetnost rezultata popisa koji ne bi odgovarali stvarnoj slici stanja na terenu. Tada bismo imali škole gdje nema đaka, puteve koji nisu potrebni jer nikome ne vode i slično“, navode iz Republičkog zavoda za statistiku RS.

Suprotno preporukama IMO-a

Mirsada Adembegović iz Agencije za statistiku BiH kaže:

„Mi,ako bi uključili pitanje 40, to bi značilo da bi iz ukupnog broja stanovništva bio isključen određeni broj stanovništva koji po svim ostalim kriterijima ima status rezidenta.“

Profesor Senadin Lavić smatra da 40. pitanje u popisnici nije potrebno za izvođenje statusa stalnog stanovništva. Zakon je, tvrdi, u još jednom članu jasno odvojio rezidentno od nerezidentnog stanovništva.

„Član 7 Zakona kaže da stalno stanovništvo nisu oni ljudi koji žive privremeno – to su zaposlenici ambasada, vojno osoblje, vojni atašei i slični ljudi koji su došli s brodova i tako dalje, i sasvim su slučajno u BiH privremeno. Zakon je sasvim jasan, a neko pokušava radi političkih igara i političkih interesa da kvalitetno odrađen popis da ga derogira i obezvrijedi“, ističe on.

Novinarka Al Jazeere Nadina Maličbegović posdsjeća kako su od popisa stanovništva u BiH prošle dvije godine.

„Od tada su članovi Međunarodnog monitoring tima u BiH dolazili najmanje 20 puta. Ali ni to nije pomoglo da entitetski zavodi za statistiku i državna agencija dođu do kompromisa“, dodaje.

Predratni direktor Agencije za statistiku Hasan Zolić kaže da je zahtjev iz RS u suprotnosti sa preporukama IMO-tima, a da bi odbacivanje tog zahtjeva znatno izmijenilo demografsku sliku.

„Procjene stručnjaka govore da bi se u tom slučaju broj stanovnika u Bosni i Hercegovini smanjio za 438.000 stanovnika“, kaže Zolić.

Popis stanovništva državu je koštao više od 20 miliona eura. S obzirom na značaj popisa za ekonomiju i reforme, neobjavljivanje rezultata moglo bi koštati znatno više.

Al Jazeera

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *