Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja BiH traži veće plate i bolje uslove

 

Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH na konferenciji za medije je naveo probleme s kojima se radnici u ovoj struci suočavaju te su u skladu sa stupanjem na snagu akciza i lančanih poskupljenja zatražili povećanje plata.

Admir Terzić predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH naglasio je kako su u novembru potpisani kolektivni ugovori u svim kantonima u kojima djeluje ovaj sindikat, ali da su akcize izazvale dodatna poskupljenja. Osim životnih namirnica, Terzić je istakao da su značajno povećane plate u pojedinim dijelovima javnog sektora, kao i prihodi od indirektnih poreza te zbog toga, kako je rekao, traže povećanje plata u obrazovanju i određene benefite za prosvjetne radnike.

“Plata koju prima radnik sa srednjom stručnom spremom u pojedinim dijelovima javnog sektora s ovim posljednjim povećanjem zapravo su sustigla plate koje imaju profesori i radnici s visokom stručnom spremom u ustanovama kulture. One su i dalje ispod 1.000 KM i nema potrebe da mi konstantno ponavljamo da smo time nezadovoljni bez obzira na to što smo potpisali kolektivne ugovore u svim kantonima u uslovima koji su tada bili drugačiji”, rekao je Terzić.

Naveo je da je takav odnos prema prosvjetnim radnicima udar na njihovo dostojanstvo i dignitet srednjeg obrazovanja, ali i kulture.

“Naše temeljno opredjeljenje je da sve naše zahtjeve prvo pokušamo realizovati putem pregovora i socijalnog dijaloga i ovim putem upućujemo poziv svim kantonalnim vladama da hitno otvore pregovore s našim predstavnicima na području kantona. Nije nam u interesu da se naši zahtjevi rješavaju protestima i štrajkovima, ali ukoliko ne bude spremnosti vlada da stvari rješavamo na miran način, mi smo spremni i za takve oblike borbe”, poručio je Terzić.

Samir Fajić, predstavnik kantonalnog odbora ovog Sindikata u Unsko-sanskom kantonu, pojasnio je kako su prosvjetni radnici u posljednja dva mjeseca održali dva štrajka upozorenja, a da ih od 2. juna održavaju svakodnevno u trajanju od pola sata. Prema njegovim riječima, neophodno je, između ostalog, pristupiti izmjenama Kolektivnog ugovora kada je riječ o priznavanju ukupnog radnog staža u obračun minulog rada, kao i primjeni Pravilnika o napredovanju u formi u kojoj je dogovoren, kao i isplatu određenih dugovanja i naknada.

“U martu 2017. godine radnici su otišli u penziju i do danas nisu dobili otpremninu. Ostala dugovanja su za prijevoz, topli obrok, naknade za teške bolesti i smrtne slučajeve. Zadnje isplate su također bile iz 2017. godine. Tražili smo od našeg ministarstva i Vlade da napravimo plan, međutim, ni taj plan isplata ne možemo dobiti i to je također dio naših zahtjeva”, kazao je Fajić.

Brojni problemi su prisutni i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu o čemu je govorila predsjednica kantonalnog odbora ovog Sindikata Edina Čomić koja je navela da ni nakon štrajka upozorenja 8. maja nije došlo do poboljšanja stanja.

“Zakon o srednjoškolskom obrazovanju i odgoju u tom kantonu ‘koči’ uvođenje određenih pravilnika, te je neophodno pristupiti njegovoj izmjeni, kao i izmjeni zastarjelih pedagoških standarda”, zaključila je Čomić.

Klix

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *