Registar će pokazati ko je (bio) lažni borac

Samo neka lijepo objave registar boraca, pa da vidimo ko je gdje i koliko ratovao, a ko nije. I još kad ukinu tih 1.600 boračkih organizacija, što nema nigdje u svijetu, pa da vidimo koliko će ostati pravim borcima -, jednostavan je prijedlog Mirsada Siočića iz Srebrenika, za koji tvrdi da bi donio rješenje za sva otvorena pitanja boračke populacije u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

Proveo je četiri ratne godine u prvoj polovici ’90-ih u borbama, a u obranu Bosne i Hercegovine stupio je prvog dana.

– I svi mi koji smo najviše bili u borbama danas smo na birou. Oni koji su bili u pozadini ili neki komandanti, oni su penzionisani, dobili su dobra radna mjesta ili druge beneficije. A kako su do toga došli, krije se i velika je tajna -, konstatira Siočić.

Jedan je od onih koji su podignuli svoj glas i odlučili doći pred Vladu Federacije u Sarajevo tražiti svoja prava. I danas su tamo, mjesec i pol dana od početka prosvjeda.

Ukinuti boračka udruženja

Oni koji prosvjeduju u Sarajevu definirali su svoje zahtjeve u tri ključna – objava jedinstvenog registra boraca, borački dodatak te ukidanje financiranja svih boračkih udruga.

– Prioritet nam je da se ukine finansiranje svih udruženja, jer tad ćemo automatski ugasiti poslušni aparat političara. Kad se to ukine, taj novac treba preusmjeriti na jednu gomilu i napraviti jednu organizaciju, pa sa tog nivoa raspodjeljivati novac tamo gdje je najpotrebniji, dakle najugroženijim kategorijama boračke populacije -, predlaže Ibrahim Hasanović iz Teočaka.

– Još uvijek se i oko boračkog dodatka puno toga nagađa. Mislim da je sve to ogromna prevara, u koju ne bih ulazio. Političari su naučili da nas lažu, a mi samo hoćemo svoja prava. Oni moraju donijeti zakone, ali moraju prvo poslušati borce -, dodaje.

– I dalje mi nije jasno kako se neki ljudi dižu tako visoko i zaklinju se u svoje laži, koriste penziju koja pripada ratnim vojnim invalidima, a da nisu stradali u ratu, čak priznaju da su to izganjali preko dva svjedoka. I takvih primjera u svakoj opštini ima na desetine -, dodaje Siočić.

Registar boraca sa 570.000 imena

I njemu, kao i mnogim njegovim suborcima, a to je očito problem svih strana u Bosni i Hercegovini, ni danas nije jasno kako je moguće da brojka onih koje nazivaju borcima ili braniteljima u značajnoj mjeri premašuje i brojku vojno sposobnih muškaraca u ratnim godinama. Prema službenim podacima, koje je početkom godine predstavilo Ministarstvo za pitanja boraca/branitelja i invalida odbrambeno-oslobodilačkog/domovinskog rata, u Registru boraca je 570.000 imena. Od tog broja, u Armiji i Ministarstvu unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine bilo je angažirano 390.000 pripadnika, a u Hrvatskom vijeću obrane i MUP-u bivše samozvane hrvatske republike Herceg-Bosna njih najmanje 180.000.

Druga je baza podataka Registar korisnika boračko-invalidske zaštite, koji sadrži 95.000 imena i kojima se isplaćuju razni oblici socijalnih davanja za bivše borce, odnosno obitelji šehida i poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i dobitnika ratnih priznanja. No, borce zanimaju konkretna imena, ratni put i vrijeme provedeno na ratištu. I da sve to bude javno dostupno. Baš kao što je to učinjeno u Hrvatskoj kroz Registar branitelja.

Političari sve koče

Duško Vukotić spreman je pomoći borcima u Federaciji Bosne i Hercegovine i ‘preslikavati kvalitetna rješenja, jer nije uopšte bitno čija je ideja, nego koliko je ona dobra i provediva, odnosno da li rješava problem’. Istovremeno, ogorčen je djelovanjem političara, jer misli da su glavna kočnica bilo kakvim promjenama u rješavanju boračkog statusa.

– Protivimo se izdvajanjima gradova, opština, entiteta za neke jednokratne pomoći borcima, gdje se mnogo novca odliva, a to političkim elitama najviše odgovara. To su grantovi preko kojih peru pare i ulažu u svoje birače. Odgovara im takvo stanje u boračkoj populaciji, jer tako održavaju svoju glasačku mašineriju -, smatra.

– Registar ne smiju objaviti, jer se kriju podaci. Ubačeno je svakakih ljudi i tamo je više onih koji nisu bili borci, nego samih boraca. Prava su ostvarili i oni koji ih nisu imali. Mnogi on njih bili su u Njemačkoj ili Austriji, a sad imaju knjižice i privilegije. Koriste ih jer niko nije kupio lažne dokumente da bi ih čuvao kod kuće i hvalio se djeci, nego da bi ostvario privilegije koje smo mi trebali da imamo -, ukazuje Siočić.

Borci trebaju postati ustavna kategorija

Ni u drugom bh. entitetu – Republici Srpskoj, situacija nije puno bolja. I oni imaju sličan problem, jer smatraju da je brojka onih koji su na popisima boraca preuveličana. Tamo se spominje 230.000 boraca, no u udruženju Veterani RS-a smatraju kako to nije realno i da ih je “sigurno 100.000 viška”.

Imaju i konkretan prijedlog kako riješiti probleme boračke populacije, koji preporučaju i borcima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Predlažu da se u entitetski ustav stavi samo jedan članak, jedna rečenica: “Borci odbrambeno-otadžinskog rata i članovi njihovih porodica uživaju posebnu zaštitu u skladu sa zakonom”. U slučaju Federacije, po tome, samo bi trebalo promijeniti termin “otadžbinski” u “oslobodilački”, odnosno “domovinski”, kako ga već tko definira.

– I borci u Federaciji karakter svog rata doživljavaju kao odbrambeni. To bi izmirilo nas koji smo izmanipulisani u oba entiteta, zapravo sve narode koje je politika izmanipulisala. Kompromisno rješenje termina je ‘odbrambeni’. I kod nas je to već u proceduri, jer smo prijedlog poslali svim poslaničkim klubovima -, kaže Duško Vukotić, predsjednik Veterana RS-a.

Nakon što bi postali ustavna kategorija, Vukotić predlaže stvaranje i objavu registra boraca, a potom i donošenje konkretnih zakona koji bi definirali prava boraca.

Revizija šest godina

Ministarstvo za pitanja boraca/branitelja i invalida odbrambeno-oslobodilačkog/domovinskog rata Federacije posljednjih šest godina provodi proces revizije prava nastalih po osnovu boračko-invalidske zaštite. Planom revizije, navode, bila je predviđena provjera dokumentacije i statusa 141.000 korisnika, od čega je do sada pregledano 135.000 predmeta. Od pregledanih predmeta, za 6.410 korisnika je ukinuto pravo iz područja boračko-invalidske zaštite, a za 6.704 korisnika je smanjen postotak invaliditeta.

– Registar boraca jasno bi ukazao ko može koristiti privilegije, jer to ne može svako, nego samo onaj koji ima zaista pouzdane dokaze da je učesnik rata. I to se lako rješava: vlada treba dati nekoliko mjeseci svima koji su lažirali dokumente i ostvarili svoja prava da se sami skinu sa tog spiska, a nakon toga najavi sankcije. Zatim treba javno da objavi registar boraca. Nakon toga, da oni koji pouzdano znaju da neko ostvaruje privilegije, a nije bio učesnik rata, to i kažu, a taj da snosi sankcije i vrati sve što je dobio do tada -, objašnjava Vukotić.

Boračka pitanja u parlamentarnoj proceduri

A onaj pod čijim prozorom borci traže svoja prava – federalni ministar za boračka pitanja Salko Bukvarević, odgovara da su “u parlamentarnu proceduru poslane Izmjene i dopune Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica, kojima će se formalno uspostaviti Registar branilaca”. Objašnjava i kako je “korištenje podataka iz registra prvenstveno uslovljeno pravilima Zakona o zaštiti ličnih podataka i drugih propisa koji se koriste u postupku ostvarivanja prava na osnovu boračkog staža”.

Ministarstvo kojem je na čelu, nastavlja, “raspolaže sa svim podacima o pripadnicima Oružanih snaga i ti podaci su korišteni u procesu revizije te su bili osnova za provjeru da li neko posjeduje ispravne, eventualno lažne dokumente kao osnov za sticanje prava”.

– Sve informacije, pa i anonimne, predaju se inspekciji, koja ima obavezu da sve to provjeri i preuzme zakonom predviđene mjere -, navodi ministar Bukvarević.

Na upite Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS-a o problemima boraca i nužnosti objave boračkog registra Al Jazeera nije dobila odgovore.

Al Jazeera

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *