Preko 60 posto mladih želi napustiti BiH

Posljednji rezultati istraživanja u BiH o problemima i potrebama mladih donose poražavajuće podatke: 64 posto mladih napustilo bi BiH zauvijek ili na duži vremenski period.

Ovi alarmantni podaci, za poznavaoce prilika u ovoj oblasti nisu iznenađujući –  samo u prošloj godini vlasti su za podršku i razvoj mladih ljudi izdvojile svega 2 KM po glavi stanovnika, piše RSE.

Prema ranijim istraživanjima nevladinih organizacija, u posljednje četiri godine vlasti u BiH, takođe, najmanje novca su izdvojile za potrebe mladih.

Ja se zovem Emir. Iz Sarajeva sam. Imam 22 godine. Razlog što želim otići iz BiH jeste da ovdje ne vidim sebe, ni perspektivu za dalju budućnost. Našao sam, kao što su svi do sada, preko studiranja, preko faktulteta, pa, akobogda, planiram na ljeto u Austriju. Meni brat gore živi, otišao je preko studenata i kaže da je bolje nego ovdje“, priča on.

Emir je samo jedan od preko 60 posto mladih Bosanaca i Hercegovaca koji žele da sreću potraže van granica Bosne i Hercegovine. Prema istraživanjima nevladinih organizacija, od 2000. godine do danas više od polovine od 800.000 mladih smatra da im država BiH ne nudi nikakvu perspektivu.

Njihovi najveći problemi su loš obrazovni sistem i nemogućnost zapošljavanja. Prema procjenama, čak 58 posto mladih ljudi u BiH je nezaposleno. Istraživanje koje je nedavno objavilo udruženje KULT pokazalo je poražavajuće podatke.

Rusmir Pobrić
, iz ovog udruženja, kaže da su se fokusirali na dvije najrazvijenije opštine u zemlji, a da je situacija u nerazvijenim područjima BiH sigurno mnogo lošija.

Jedan od tih podataka je da bi 64 posto mladih ljudi zauvijek ili na duži vremenski period napustilo BiH. A znamo, prema drugim istraživanjima i pokazateljima, da se odlasci na duži vremenski period najčešće završavaju trajnim ostankom u inostranstvu.

U istraživanju smo došli do zaključka da jako veliki broj mladih, njih preko 50 posto, želi pokrenuti vlastiti biznis. Međutim, njihovi su problemi što su poticaji za biznis vrlo, vrlo mali“, navodi Pobrić.

Koliko bh. vlasti brinu o mladima možda najbolje govori podatak da su u prošloj godini, koja je bila izborna, iz budžeta na svim nivoima izdvojili tek 0,03 posto sredstava za mlade.

Nevladina organizacija ALDI istraživala je upravo podatke o tome koliko budžetskog novca se izdvaja za ovu oblast.

U 2010. godini od ukupnih budžetskih sredstava koja su iznosila sedam milijardi KM izdvojeno je 2,2 miliona za mlade, odnosno 0,03 posto“, kaže Emina Adžović iz ove organizacije.

Dobiće oni koji su glasni

Prema ranijim istraživanjima u posljednje četiri godine takođe je najmanje novca odvojeno za pitanja mladih.

Analizom budžeta svih institucija BiH, ALDI je došao do poražavajućih podataka koji pokazuju da su vlasti u svom četverogodišnjem mandatu, od ukupnih budžetskih sredstava koja su iznosila skoro 25 milijardi KM, za poboljšanje položaja mladih izdvojili svega 14 miliona KM, odnosno 0,05 posto, što ukazuje da vlasti nisu ozbiljno shvatile socijalne i ekonomske probleme sa kojima se susreću mladi u BiH“, kaže Adžović.

Zakon o omladinskom organizovanju Republike Srpske usvojen je još 2004. godine, a Zakon o mladima Federacije BiH u junu 2010. godine. Oni predviđaju konkretna rješenja – ali se ne primjenjuju. Iako postoje entitetski zakoni koji obavezuju vlasti da podržavaju mlade, tek 43 posto opština u BiH ima strategiju prema mladima.

Na državnom nivou pri Vijeću ministara prije sedam godina osnovana  je i Komisija za koordinaciju pitanja mladih. Od njih nismo mogli dobiti odgovor na pitanje koliko novca je osigurano za potrebe mladih i zbog čega sve veći broj njih želi da ode iz zemlje. Naime, rečeno nam je da se sa odgovorima mora složiti svih devet članova ove komisije.

U isto vrijeme iz nevladinih organizacija upozoravaju da je položaj mladih u BiH nezavidan i da rezultati brojnih istraživanja nisu iznenađujući.

„Uprkos tome što se većini političara puna usta mladih pred izbore, čak ni u toj izbornoj godini nisu pokazali da su istinski zainteresirani za rješavanje problema mladih, pa zato imamo taj šokantan podatak da je svega 2 KM po stanovniku izdvojeno za mlade u protekloj godini. Dakle, od tog deklarativnog zauzimanja za probleme mladih nemamo ništa – prava volja je očitovana kroz budžet“
, kaže Majda Behram Stojanov iz CCI.

Nezaposlenost i obrazovni sistem glavni su problem sa kojima se mladi u BiH suočavaju, kaže Jan Zlatan Kulenović iz Omladinske informativne agencije. On dodaje da država ulaže manje i zbog činjenice da mladi u BiH nisu dovoljno glasni u svojim zahtjevima.

Dobiće oni koji će biti glasni, koji će biti vidljivi u javnosti, na ulici, koji će, ustvari, biti prijetnja ili proizvesti neki strah kod vladajućih struktura. Pošto toga nema, onda je epilog vrlo jasan – da će izdavajanja za pitanja mladih biti gotovo nikakva“, ocjenjuje on.

Sa tvrdnjom da se za veća ulaganja treba više i lobirati slaže se i Majda Behram Stojanov iz CCI.

Zato je jako bitno uključiti se upravo u ovaj proces kreiranja i usvajanja budžeta – da ne kažem da je to skoro i najbitniji momenat i za mlade i za druge interesne grupe, za nevladine organizacije itd., što se često nekako previdi i budžeti usvajaju bez kritičkog osvrta javnosti“, rekla je Behram Stojanov.

MOJE Vijesti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *