NOVA STRATEGIJA IZVOZA MESA U TURSKU: Iz posla će se potpuno eliminirati šverceri, u poslu ostaju samo registrirani farmeri!

Iz velikog posla kakav je bescarinski izvoz mesa u Tursku potpuno će se isključiti brojni šverceri koji su kompromitirali međudržavni sporazum, a u poslu će ostati samo ozbiljni farmeri kao neposredni proizvođači mesa To je, u najkraćem, cilj nove strategije izvoznog aranžmana koji BiH omogućava neslućene mogućnosti razvoja cijele poljoprivredno-prehrambene industrije.

To se nedvosmisleno može zaključiti na temelju razgovora turske delegacije koja se sastala s federalnim ministrom  raseljenih osoba i izbjeglica Edinom Ramićem i federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudinom Dedićem. Kako smo već pisali, tursku delegaciju predvodio je Özgür Güven, zamjenik generalnog direktora Poljoprivredne kreditne zadruge Turske koja inače broji više od milion članova.

Federalni ministri i predstavnik turske Poljoprivredne kreditne zadruge, skupa sa načelnikom Općine Kalesija Seadom Džafićem, obišli su potencijalnu lokaciju za izgradnju pogona na kojem će se graditi nova klaonica velikog kapaciteta uz koju će biti izgrađeni i odgovarajući prerađivački kapaciteti, ukjučujući i ambalažno pakovanje mesa u skladu s evropskim standardima.

Cilj je zaokružiti i staviti pod strogu kontrolu cijeli posao – od uzgoja teladi do izvoza mesa u Tursku, bez ikakve mogućnosti da se u taj posao ubace šverceri koji su mahom uvozili meso iz susjednih država i deklarirali ga kao bh. proizvod.

– Ova projektna ideja započeta je na temelju dogovora predsjednika Izetbegovića i Erdogana u vezi sa povoljnim izvozom mesa iz Bosne i Hercegovine u Tursku. Još prošle godine smo pokrenuli inicijativu za povećanje kapaciteta sa turskim ministrom poljoprivrede i stočarstva Ešrefom Ahmetom Fakibabom. Prije koju sedmicu, razgovarali smo i na sastanku u Ankari, a izuzetno važna je podrška i Ambasade Turske u BiH. Ponosni smo na ovu saradnju, projekti se svake godine razvijaju i otklanjaju se uočeni nedostaci. Fokus nam je da omogućimo uslužni tov povratničkoj populaciji, jer nemaju svi potreban početni stočni fond, a imaju radnu snagu i volju. Ukupno oko 1000 porodica u BiH će biti uključeno u projekt, riječ je o velikoj ekonomskoj investiciji – pojasnio je ministar Ramić.

Ideja je dakle da se stoka otkupljuje isključivo od domaćih farmera koji su blagovremeno registrirali tov junadi u tačno određenom broju, pa se ne može desiti da neki poljoprivrednik proda više grla stoke od broja koji je najavio.

Zamjenik generalnog direktora Poljoprivredne kreditne zadruge Turske Güven pojasnio je ideju na ovaj način.

– Princip kod ovakvih projekata je da mi pomognemo početnu poziciju korisnika, kroz davanje stoke, koju će oni uzgajati a nakon čega ćemo je mi ponovo otkupljivati. U centrima će se vršiti uzgoj matičnih stada, gdje će se uzgajati telad i uz veterinarski nadzor dodjeljivati korisnicima uz najpovoljnije uslove. To je uspješna praksa međunarodne trgovinske i proizvodne saradnje, kroz koju djelujemo već na drugim mjestima, a Bosna i Hercegovina ima uslove da na jako dobar način iznese ovaj projekt – kazao je Güven.

Ministar Dedić je istaknuo da Poljoprivredna kreditna zadruga Turske, sa svojih 1,1 milion članova, ima veliko iskustvo u ovoj oblasti, što se može vidjetii iz podatka da svake godine dvije milijarde dolara plaća svojim kooperantima.

– Turska redovno odobrava kvotu za bescarinski uvoz mesa iz naše zemlje, sa posebnim statusom za povratničke sredine, a ovo je dodatni korak ka širenju i jačanju proizvodnih kapaciteta. Ovim uzgojno-selektivnim centrima dobit ćemo zatvaranje kruga od oplodnje, uzgoja do prerade i izvoza. Cilj je da dođemo do prerade od 250 zaklanih grla na dnevnoj bazi, a početni broj će biti 25 grla dnevno. Pored klaonice, planirana je i proizvodnja hrane, što je također značajan iskorak – kazao je ministar Dedić.

Ministr Ramić je za “Slobodnu Bosnu” kazao da je za BiH iznimno važnja činjenica da bescarinski izvoz mesa u Tursku nije rezultat trenutnog poremećaja na turskom tržištu, nego predstvalja dugoročnu orijentaciju Turske koja ne može prozvesti dovoljne količine junećeg mesa i naprosto je prisiljena na uvoz. To je prilika za BiH da dugoročno planira i gradi odgovarajuće proizvodne kapacitete i da iskoristi priliku koju pruža bescarinski izvoz mesa i to u praktično neograničenim količinama, s obzirom na činjenicu da Turska ima 80 miliona stanovika i više od 30 miliona turista.

“Tu vidimo šansu za egzistenciju i zapošljavanje povratničke populacije ali i općenito za oporavak i razvoj sela”, kazao je Ramić.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *