Na deponijima u BiH završe tone opasnog medicinskog otpada

Više od deset godina nakon usvajanja prvih propisa u oblasti upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini još nema preciznih podataka o tome koliko se medicinskog otpada “proizvodi” u zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini, ni gdje sav taj otpad završava, piše Večernji list BiH.

Minimalno 930 tona opasnog medicinskog otpada je prošle godine, prema procjenama, proizvedeno u FBiH i RS-u. Posljednje dvije godine ni jedan kilogram opasnog medicinskog otpada nije izvezen iz BiH iako zakoni i propisi određuju da se određene vrste ovoga otpada moraju spaljivati u zemljama EU jer za farmaceutski i kemijski otpad u BiH nije osposobljena ni jedna spalionica.

Zbog toga medicinski otpad koji je opasan za zdravlje ljudi i okolinu završava na običnim deponijima.

Iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo su ne tako davno priopćili kako se na komunalne deponije odlaže ukupno 53 posto medicinskog otpada.

Rezultati istraživanja koje je provedeno na području FBiH prije nekoliko godina pokazali su kako 55 posto potencijalno infektivnoga, 23 posto kemijskog i 20 posto farmaceutskog otpada iz zdravstvenih ustanova završava na komunalnim deponijima.

Procjenjuje se kako se u zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj proizvede oko 2,16 kilograma otpada po stanovniku godišnje, a u FBiH 2,2 kilograma.

Dio tog otpada, između 15 i 20 posto, opasan je za zdravlje ljudi i životnu sredinu. Samo u kliničkim centrima u Banjoj Luci i Sarajevu godišnje se minimalno proizvede 3,1 tona za život opasnog farmaceutskog i kemijskog otpada koji mora biti izvezen jer je to jedini način da se adekvatno odloži.

Osim zdravstvenih ustanova, otpad te vrste mogu proizvoditi i građani u obliku lijekova ili medicinskih sredstava koje koriste samostalno. Javno-zdravstveni značaj odlaganja medicinskog otpada važan je ne samo zbog potencijalne toksičnosti nego i količine.

Prije manje od godinu dana javnost je ostala šokirana kada je nakon poplave u zeničkoj bolnici prilikom otčepljavanja odvodnih cijevi i kanalizacijskih kolektora izvučen različit otpadni materijal iz odvodnih cijevi u kojem je uočena masa koja upućuje na medicinski otpad, točnije placentu.

Šokantan je podatak da u BiH dijelovi opasnog otpada iz zdravstvenih ustanova završavaju na deponijima ili, pak, u kanalizaciji. Mali dio otpada se sterilizira u posebnim uvjetima, a zanemariv dio se spaljuje.

Dok stručnjaci na to stanje godinama upozoravaju, u BiH ne postoji ni jedna spalionica za opasni medicinski otpad.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *