Građevincima na ekstremnim vrućinama prijete toplotni grčevi, konzumirati dosta tečnosti

Iako je val ekstremnih temperatura zraka već zahvatio našu zemlju, u Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli u proteklim danima nije bilo povećanja broja pacijenata koji su tražili ljekarsku pomoć zbog pregrijavanja, sunčanice ili toplotnog udara.

“Pretpostavljam da su naši brojni apeli koje smo uputili građanstvu urodili plodom, tako da mogu reći da imamo pomaka u odnosu na prošlu godinu. Pred nama su vrući dani te ćemo vidjeti kakvo će stanje biti dalje”, rekla je za Klix.ba načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli Lejla Kuluglija-Memišević.

Teški dani za djecu, penzionere i trudnice

Visoke dnevne temperature zraka uglavnom teže podnose osobe koje imaju slabije takozvane “kondenzatorne mehanizme”, a to su pedijatrijska i starija populacija te trudnice kao posebna kategorija.

“Obično zbog širenja krvnih sudova te gubitka tečnosti dolazi do pada krvnog pritiska, kolapsnih stanja, vrtoglavica i omaglica. Mlađa populacija, ukoliko je pod fizičkim naporom, izložena je riziku od toplotnih grčeva jer gube elektrolite i vodu”, pojašnjava Kuluglija-Memišević.

Oni koji posjećuju kupališta na otvorenom izloženi su riziku opekotina od sunca prvog i drugog stepena, ali i sunčanice.

No i pored apela da se kretanje i vožnja ograniče od deset do 18 sati, jer su tada najviše temperature zraka, brojni građani upravo u tom vremenskom intervalu moraju biti na otvorenom.

Ilustracija

U ovoj grupi su posebno istaknuti građevinski radnici, koji su, između ostalog, pod rizikom od dobijanja sunčanice te toplotnih grčeva.

“Oni koji moraju boraviti na otvorenom potrebno je da oblače svijetlu i prozračnu odjeću od prirodnih materijala, uz obavezno pokrivanje glave. Za djecu šetnja gradom može biti rizična te je kožu potrebno namazati kremama s visokim zaštitnim faktorom”, savjetuje naša sagovornica.

Konzumirati dosta vode i čaja

Kuluglija-Memišević preporučuje i konzumiranje dosta tekućine, uglavnom vode i čajeva.

“Za osobe koje nemaju problema s pritiskom i srčanim popuštanjima preporučuje se da popiju od osam do deset čaša vode, a oni koji su izloženi fizičkom naporu, na tu količinu, na svaki sat napora još tri čaše vode”, kaže Kuluglija-Memišević, naglasivši da se u ovim danima ne preporučuje konzumiranje zaslađenih i gaziranih sokova te kafe i energetskih napitaka, jer je riječ o diureticima koji dodatno crpe organizam i prave još veću dehidraciju.

Načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli preporučuje i konzumaciju “laganije hrane”.

“Masno i prženo se ne preporučuje, a konzumacijom sezonskog voća i povrća unosimo dovoljno minerala i tekućine, tako da i na ovaj način hidriramo organizam”, kaže ona.

Kada je riječ o starijoj populaciji, Kuluglija-Memišević savjetuje da redovne posjete ljekarima, odlaske u apoteke po lijekove i slično, obavljaju u ranim jutarnjim satima.

“Moj savjet je da kontrolni pregledi koji nisu hitnog karaktera mogu sačekati. Termini će se naći i kasnije, ali doći na kontrolu dioptrije u 13 sati kada je temperatura zraka viša od 30 stepeni celzija, za starijeg pacijenta zaista je rizično. Ima i takvih koji to rade te upućujemo apel da nešto takvo ne čine”, zaključuje Kuluglija-Memišević za Klix.ba.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *