Državna esencijalna lista prioritet, a ne Pravilnik o lijekovima

Prema zvaničnim podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH u 2014. godini promet lijekovima u BiH je ostvarilo 138 kompanija, od čega samo 5 domaćih, a ukoliko se usvoji Pravilnik o formiranju cijena lijekova koji je u najavi, domaći proizvođači bit će u još nepovoljnijem položaju, pa čak i sama proizvodnja lijekova doći će u pitanje, piše bh. novinska agencija Patria.

Kako su naveli iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALMBiH), Pravilnik bi trebao odrediti maksimalnu veleprodajnu cijenu lijekova koji imaju režim – izdavanje na recept i da se cijene lijekova utvrđuju na osnovu unaprijed utvrđenih kriterijuma, da bi bila prekinuta praksa da proizvođač ide na tržište sa cijenom “sa kojom može da prođe”.

S druge strane, izvori agencije Patria navode da je neopravdano zahtijevati od proizvođača generičkih lijekova da cijene svojih lijekova spuste na nivo 95% prosječne cijene istog lijeka u zemljama okruženja, s obzirom da je tržište BiH znatno manje od tržišta referentnih zemalja, kao i da su pri izračunu cijena lijekova u referentnim zemljama već uračunati korektivni faktori.

– U praksi bi to značilo multipliciranje sniženja cijena generičkih lijekova i praktično bi na tržištu BiH imali najniže cijene u regionu što je potpuno nelogično, ako se uzme u obzir da je to najmanje tržište u odnosu na tržišta regije i navedenih referentnih zemalja – kaže naš izvor.

Također, ne treba zaboraviti da država jačanjem domaće farmaceutske industrije smanjuje zavisnost od stranih proizvođača i osigurava liječenje stanovništva i u kriznim situacijama.

Iz ALMBIH su saglasni da nam treba domaća industrija lijekova te tvrde da će Pravilnikom biti biti utvrđene maksimalne veleprodajne cijene lijekova za cijelu teritoriju BiH. No, osnovni problem je u esencijalnim listama koje se razlikuju na nivou entiteta odnosno kantona.

– Agencija prvo treba da uradi prijedlog državne esencijalne liste što je prioritetnije i jedino što će osigurati jednaku dostupnost lijekova svim građanima na cijelom teritoriju. Naravno, potrebno je da se pojasni i mehanizam kojim će se takva lista zaista i implementirati u praksi na cijelom teritoriju BiH. Da li Agencija i dalje garantuje da će sniženjem cijena biti osigurano uredno snabdijevanje i kako će se to odraziti na rad kompletnog sistema i lanca distribucije uvažavajući zakonske okrive u BiH na nivou entiteta i kantona – pita se naš izvor.

Predsjednica Komore magistara farmacije Federacije BiH Zahida Binakaj ranije je za Patriju kazala da učešće domaćih proizvođača lijekova na vlastitom tržištu nije ni 30 posto dok farmaceutske kompanije iz susjedstva na tržištu lijekova u BiH imaju učešće od preko 70 posto. Prema podacima do kojih je došla agencija Patria, učešće inostranih proizvođača lijekova u ukupnom tržištu lijekova u BiH je 82,1 posto ili 436.357.934,72 KM, dok je učešće domaćih samo 17,9 posto ili 95.098.713,27 KM.

Usvajanje Pravilnika o formiranju cijena lijekova moglo bi povući i brojna druga pitanja kao što je opstanak vlastite proizvodnje, manja naplata PDV-a jer će usljed sniženja cijena lijekova doći do smanjenja osnovice na koju se obračunava PDV što znači i manje novca u državnoj kasi, i otvaranje tržišta proizvođačima iz susjedstva.

Samo po osnovi uplate poreznih obaveza, procjenjuje se da je domaća farmaceutska industrija tokom posljednjih pet godina državi uprihodovala preko 150 miliona KM.

Primjera radi, u zemljama okruženja kao što je Hrvatska politiku lijekova uređuju Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). U Hrvatskoj PDV na lijekove izdane na recept iznosi 5%, a na lijekove u izravnoj prodaji (OTC) 25%.

Domaći proizvođači imaju niz benefita koji se ogledaju u investicijskim olakšicama te poreskim poticajima za ulaganja u istraživanja  i razvoj u šta se ulažu znatna sredstva.

 

 

 

 

 

 

(NAP)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *