Danas 20 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma

Na današnji dan prije dvije decenije u vojnoj bazi Wright-Patterson u gradiću Daytonu, u američkoj državi Ohio, parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum.

Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske, piše Anadolu Agency (AA).

Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma – tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović u ime Bosne i Hercegovine, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman u ime te države i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, u ime tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu.

Sve tri države nastale su raspadom bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. “Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”, kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu. Ove riječi možda do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usaglašen Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu. U trenutku potpisivanja, Dejtonski sporazuma je ratom iznurenim građanima BiH donio dugo priželjkivani i očekivani mir.

Istovremeno, donio je i sasvim novo ustavno uređenje zemlje, o kojem je, u trenutku kad je potpisan, bar što se tiče običnih građana u BiH, malo ko razmišljao u zemlji u kojoj je smrtno stradalo više od stotinu hiljada ljudi, više od milion protjerano sa svojih ognjišta ili izbjeglo u druge zemlje, dok su kuće, fabrike, škole, fakulteti, infrastruktura, kulturni i historijski spomenici razoreni…

– Suverenitet i entiteti –

Najveći doprinos u kreiranju Dejtonskog sporazuma dao je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne sekretarke Madeleine Albright, a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije.

Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine koji je na snazi i danas 20 godina od postizanja Dejtonskog sporazuma. Upravo ovaj Aneks posljednjih godina predmetom je najžešćih rasprava. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države.

Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i konstitutivnih naroda,  Bošnjaka, Hrvata i Srba (zajedno sa ostalima). Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.

Dejtonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcioniranju moderne BiH, ali i prepreka na njenom putu prema evroatlantskim integracijama.

Ono je postalo prepreka i samom unutarnjem funkcioniranju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim kako bi BiH trebala izgledati kao država u budućnosti i kakvo bi njeno unutrašnje uređenje trebalo biti.

U proteklim godinama, nije postignut konsenzus niti o jednom prijedlogu ustavnih promjena. Politički jaz među političkim predstavnicima u vezi s izmjenama ustavnog uređenja BiH odrazio se na sve sfere života.

– Praznik u RS-u –

Dok jedni ustavne promjene vide kao “potencijalnu opasnost za opstanak” bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska protiveći se eventualnoj centralizaciji vlasti, drugi smatraju da bi teritorijalna reorganizacija zemlje bila najoptimalnije rješenje. Politički establišment Republike Srpske kao jedan od najvećih zagovarača “slova Dejtona” najveći je protivnik izmjena Dejtonskog sporazuma. Istovremeno, u ovom bh. entitetu, u skladu sa entitetskim zakonom o praznicima, današnji dan, 21. novembar, obilježava se kao Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, neradni je dan.

U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, danas je običan radni dan, a za samo četiri dana, 25. novembra, neradnim danom će biti obilježen Dan državnosti BiH. Radi se o datumu kad je na Zasjedanju antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić-Gradu potvrđena državnost BiH u okviru granica tadašnje Jugoslavije.

Na pitanje zašto BiH ne može dalje funkcionirati niti nastaviti put ka evropskim integracijama u sadašnjem ustavnom okviru, međunarodni stručnjaci i poznavaoci prilika i političke situacije u BiH uglavnom smatraju da je najveći problem u tome što prilikom usaglašavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma “niko nije pitao obične građane u BiH kakav mir i kakav sporazum žele”. David Chandler, profesor međunarodnih odnosa u Centru za studije demokratije Westminsterskog univerziteta iz Velike Britanije ranije je za Anadolu Agency izjavio da se pokazalo da na kraju takav mirovni sporazum nije dobar ni za jedan narod u BiH, nego samo za međunarodnu zajednicu. – Neophodna integracija unutar BiH

– “Međunarodna zajednica se postizanjem mirovnog sporazuma nametnula kao neprikosnoveni lider i zaštitnik suvereniteta i nezavisnosti BiH kao države. Definitivno je to bio kompleksan mirovni sporazum koji nije dobar ni za koga u BiH. Ovakav mirovni sporazum najviše odgovora međunarodnoj zajednici koja već dugi niz godina upravlja zemljom umjesto običnih građana”, kazao je Chandler.

Prema njegovom mišljenju “vrlo je značajno da se narodi integrišu unutar BiH i da domaći političari pokušaju da nešto urade sami”.

“Domaće snage uz snažno građanstvo moraju se organizovati politički ako žele naprednu i stabilnu državu. Uslov izgradnje bolje BiH je iniciranje domaćih procesa i maksimalno učestvovanje građana u donošenju odluka”, naglasio je Chandler.

On je izrazio uvjerenje da će BiH u okviru Dejtonskog sporazuma nastaviti da funkcioniše i da neće doći do raspada BiH.

“Mislim da se entitet Republika Srpska neće odvojiti, jer to ne želi međunarodna zajednica. Mislim da do takvog scenarija neće doći, jer ni Srbija ne želi nezavisnu RS. Mislim da nema više crtanja granica u BiH i na Balkanu, to vrijeme je iza nas”, rekao je poznati britanski profesor međunarodnog prava.

Profesor Florian Bieber sa Univerziteta u Gracu (Austrija) istakao je u ranijem razgovoru za AA da je veliki problem to što Dejtonski mirovni sporazum nije usmjeren prema izgradnji suživota i integraciji BiH kao jedinstvene države. “Cilj Dejtonskog mirovnog sporazuma je bio da se zaustavi rat. To je bio vrlo ambiciozan sporazum, ali se nije pokazao kao dobar. Uključio je mnoge stvari, ali nije uopšte spomenuo pomirenje i suživot kao ključne principe za budućnost BiH.

Obzirom da je dogovoren između političkih elita u vojnoj bazi, on je vrlo ograničen”, rekao je on. Smatra da je Dejtonski sporazum dobar jer je cementirao BiH kao državu i odbacio je promjene granica u budućnosti. “Nema više crtanja novih granica u BiH”, rekao je ovaj profesor, ali je naglasio i kako je, s druge strane, Dejtonski mirovni sporazum odredio konačni okvir etno-nacionalno podijeljene zemlje.

“Tačno je da se radi o vrlo labavom i preslabom okviru za jednu državu da normalno funkcioniše. Ovim sporazumom je priznata i etno-nacionalna podijeljenost zemlje, i zato i jeste duboko kontradiktoran mirovni sporazum. Primjerice, RS je priznata kao monoetnička cjelina koja ima svoje predstavnike na državnom nivou. Dejtonski sporazum je povezao geografski teritorij sa nacionalnim identitetom”, istakao je Bieber.

Prema njegovom sudu, ne treba se javnost u BiH i u svijetu pribojavati da bi moglo doći do raspada BiH i novih sukoba u zemlji, ali i regiji.

“Ipak, nemoguće je govoriti o secesiji RS-a u budućnosti, jer se i značajan broj ljudi vratio na svoja prijeratna ognjišta. Ali i međunarodna zajednica isto tako ne želi podjele unutar BiH i nove sukobe. Srbija, također, neće podržati nikakvo cijepanje BiH. Srbija se odrekla Kosova i zašto bi sada kada je na putu prema EU podržala secesiju RS-a”, kazao je Bieber u jednom od intervjua za AA.

Njegovo mišljenje potkrepljuje izjava od prije otprilike dvije godine tadašnjeg premijera i aktuelnog ministra vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića koji je kazao kako Srbija “i dalje principijelno poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine određen Dejtonskim sporazumom. Isto tako smatramo da ne može biti promjene Dejtonskog sporazuma bez zajedničke saglasnosti i odluke sva tri naroda i oba entiteta”.

– Ekonomska stagnacija –

Zalaganje političara iz RS-a za dosljedno poštovanje “slova Daytona”, bošnjački političari iz tog entiteta tumače kao pokušaj onemogućavanja bilo kakvih institucija koje bi BiH učinile funkcionalnom državom”. Podsjećajući da je potpisivanje Dejtonskog sporazuma u RS-u “dočekano s nevjericom i uvjerenjem da će se BiH raspasti i prije nego i profunkcioniše nakon okončanja rata”, potpredsjednik Vijeća naroda RS u prethodnom mandatu Mirsad Đapo u jednoj od izjava za AA kazao je “da smo od toga, danas došli u apsurdnu situaciju da je za RS Dejton svetinja”.

Sa druge strane, Dejtonski sporazum priznao je i veoma komplikovano unutrašnje uređenje entiteta Federacije BiH, sa složenom strukturom vlasti na koju odlaze veliki novci prijeko potrebni za ulaganje u nova radna mjesta, izgradnju infrastrukture, podizanje kvaliteta obrazovanja…

Ta struktura sa deset kantona od kojih svaki ima svoju skupštinu i vladu frustrirajuća je za obične građane, dok pogoduje samo pojedinim političkim elitama. BiH 20. godišnjicu parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma dočekuje suočena sa “starim” problemima.

Unutar vladajućih struktura u zemlji postoji konsenzus o nastavku ispunjavanja uvjeta na putu BiH prema Evropskoj uniji, ali ne i o članstvu zemlje u NATO savezu. Opredijeljenost za nastavak evropskog puta BiH, uprkos tvrdnjama da za to postoji saglasnost vladajućih struktura, što je i zaključak iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH, uglavnom je verbalnog karaktera, dok se i dalje čeka na konkretne poteze.

Zaglavljena u dejtonskom okviru unutarnjeg političkog sistema, BiH ekonomski stagnira. Jedan od pokazatelja koji naročito zabrinjava je stopa nezaposlenosti koja premašuje 27 posto, u okviru koje je stopa nezaposlenosti među mladima premašila 60 posto.

 

 

 

 

 

 

(Anadolija)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *