Cijene rastu, lideri šute: Vlast smatra da ne postoje razlozi za ograničavanje rasta cijena nafte

Samo 14 dana nakon što su na snagu stupile izmjene Zakona o akcizama BiH po kojim su za 15 feninga povećane akcize na biogoriva i biotečnosti te putarine, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je da od Vijeća ministara BiH, Vlade FBiH i Vlade RS-a zahtijeva da nadležni inspekcijski organi izvrše provjeru formiranja cijene nafte i naftnih derivata prije i nakon donošenja izmjena Zakona o akcizama BiH.

On je nakon sjednice Predsjedništva SDA kazao da postoje ozbiljne sumnje kako je ovaj zakon zloupotrijebljen da bi se cijene nafte i naftnih derivata povećale više od nužnog. Javnosti još uvijek nije poznato da li su institucije vlasti na državnom i entitetskim nivoima udovoljile Izetbegovićevom zahtjevu.

“Povećanje putarine od 15 feninga uvedeno je da bi se ubrzala cestogradnja u BiH i dao značajan impuls njenoj ekonomiji, a ne za neosnovano bogaćenje distributera”, kazao je Izetbegović.

Uprkos tome što su pozicione političke stranke i veliki broj ekonomskih analitičara upozoravali SDA, SNSD, HDZ, SBB i HDZ 1990 da će usvajanje seta zakona o akcizama dovesti do ozbiljnih devijacija na tržištu, lideri ovih stranaka oglušili su se na takva upozorenja ocjenjujući kako izmjene zakonodavstva neće dovesti do većih distorzija.

Šest mjeseci nakon usvajanja spornih zakona, odnosno četiri mjeseca od stupanja na snagu izmjena Zakona o akcizama BiH cijene goriva u našoj zemlji povećane su čak tri puta. Zastupnik SBB-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mirsad Isaković zbog toga je od Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH tražio da mu dostave informaciju o tome šta su nadležne institucije uradile na zaštiti građana od ovakvog udara na budžet stanovnika BiH, odnosno ukoliko nisu ništa uradile na koji način planiraju djelovati.

“Ove godine je tri puta došlo do povećanja cijena nafte i naftnih derivata i to 1. februara od 20 do 25 feninga, 16. aprila od 5 feninga, 7. maja od 5 do 10 feninga. U najavi je poskupljenje od 5 feninga. Dakle, za protekla tri mjeseca nafta i naftni derivati su u prosjeku poskupjeli za 40 feninga. Poznato je da je u BiH formiranje cijena slobodno pa distributeri i trgovci naftom i naftnim derivatima sami prilagođavanju cijene svjetskom tržištu. Svjestan situacije upozaravam da će ovakvo povećanje cijena imati sigurnu lančanu posljedicu poskupljenja usluga prijevoza i prehrambenih artikala, što bi bio udar na budžet građana”, naveo je Isaković u pitanju.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH jasno je navelo da je uvođenje akciza dovelo do rasta maloprodajnih cijena naftnih derivata te da je problem kod uvođenja akciza to što su one fiksne, čime se smanjuje mogućnost da se u maloprodaji rade određene korekcije u pravcu stabilizacije cijena nafte.

“S obzirom na trenutnu političku situaciju na Bliskom istoku, gdje se Sjedinjene Američke Države povlače iz iranskog nuklearnog sporazuma, očekuju se nova poskupljenja nafte na svjetskom tržištu. Cijene nafte su porasle i drže se na nivou cijena na Londonskom tržištu gdje je trenutna cijena prosječno 77 dolara po barelu. Kako se očekuje da će i druge zemlje slijediti SAD, predviđa se da bi cijena nafte uskoro mogla dostići vrijednost od 80 dolara po barelu. To će još dodatno usložiti formiranje cijena na bh. tržištu”, piše u odgovoru koji potpisuje državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović.

Kako kaže, ministarstvo kojim rukovodi uputilo je relevantnim entitetskim ministarstvima upit da provjere iznose maloprodajne marže distributera nafte te mogućnosti da najavljena poskupljenja djelimično ublaže tako što će teret poskupljenja nafte i naftnih derivata prebaciti i na distributere, a ne samo na građane.

“Nažalost, odgovor koji smo dobili ukazuje na to da je formiranje cijena slobodno prema uslovima tržišta, s tim da se indirektni porezi, odnosno carine, akcize, naknade za puteve i porezi na dodatu vrijednost obračunavaju u skladu s odgovarajućim propisima koji regulišu njihovu visinu i obračun. Također, nafta i naftni derivati su roba čija cijena zavisi i od mnogih drugih faktora kao što su veleprodajne cijene dobavljača, transportni troškovi i drugi zavisni troškovi te praktično nema zakonskih ograničenja za iznos maloprodajne marže”, upozorava Šarović.

Međutim, on navodi da naprimjer u Distriktu Brčko BiH postoji izuzetak kod utvrđivanja maksimalne marže za nabavnu cijenu lijeka na području distrikta, a u entitetu Federacija BiH, u skladu sa članovima 5. i 6. Zakona o kontroli cijena FBiH, Vlada FBiH i nadležni organi kantona, grada i općine u okviru svoje nadležnosti propisuju mjere neposredne kontrole cijena.

Navedene mjere se propisuju izuzetno u slučaju ako i pored poduzetih mjera ekonomske politike nastupe ili mogu nastupiti veći poremećaji na tržištu i u kretanju cijena, zbog sprečavanja monopolskog obrazovanja cijena te radi utvrđivanja prodajnih cijena proizvoda iz robnih rezervi koje se koriste za intervenciju na tržištu.

“U Federalnom ministarstvu trgovine smatraju da nisu nastupili razlozi za propisivanje mjera neposredne kontrole cijena vezano za eventualno zakonsko ograničenje visine maloprodajne marže distributera naftnih derivata”, stoji u odgovoru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Podsjećamo, nova radna mjesta, dodatni prihodi, strane investicije, poboljšanje standarda, razvoj turizma i privrede, izgradnja bolnica, vrtića, škola i domova za stare i iznemogle osobe te u konačnici možda i povećanje broja rođene djece, sve su to bh. vlasti obećavale stanovnicima BiH samo ako bude usvojen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH.

(Klix)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *