Brojni projekti za raseljene osobe i izbjeglice u tekućoj godini

Federalno ministarstvo za izbjeglice i raseljene osobe jedan je od finansijskih oslonaca povratnika u entitetu Republika Srpska. Međutim, sve je manje humanitarnih projekata i grantova stranih donatora na koje se do sada oslanjala realizacija povratničkih projekata.

Zbog  toga će naredne godine, kažu u resornom federalnom ministarstvu, fokus biti na rekonstrukciji porušene infrastrukture kako bi se zainteresiranim privrednicima omogućilo ulaganje u ovo područje. Većina povratnika se bavi poljoprivredom, uzgojem stoke i proizvodnjom maline. To im je glavni izvor prihoda.

– Nažalost, puno je projekata koje treba realizirati a sredstava nema dovoljno. S te strane smo zadovoljni onim što smo uradili ali mislim da bi se trebalo puno više raditi i sredstava izdvajati za povratak ukoliko želimo shvatiti da su povratnici onaj dio društva koji je najviše stradao ali i onaj dio društva koji je najdržavotvorniji. I onda su te veze jače između FBiH i RS ili drugih područja ukoliko postoji taj kohezivni faktor, ukoliko postoje ljudi različitih etničkih grupa prisutni na cijelom području BiH – rekao federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Edin Ramić.

U ovoj godini akcenat će biti i na podršci samozapošljavanju. Kako žive od poljoprivrede, povratnici očekuju ulaganje upravo u tu oblast. Sućeska je mjesna zajednica sa najviše povratnika. Većina ih se bavi uzgojem stoke i malinarstvom. Pomoć očekuju oko uspostavljanje cijene otkupa voća.

– Trenutno imamo uzgoj stoke, junadi i dvije farme pilića. Na putu smo da uradimo još dvije gdje bismo zaposlili po dva-tri radnika. Imamo i dvije hladnjače. Za jednu je dio sredstava doniralo Federalno ministarstvo a drugi dio privatnik. Tako da nam je poljoprivreda glavna. Tu su malinarstvo, stočarstvo, nije to samo jedna djelatnost, ima ih više – pojasnio je Mujo Hasanović, povratnik u Sućesku.

I u Trnovi povratnici ne pomišljaju napustiti svoj dom. Za sada se snalaze jer su tako navikli i prije rata. Veliku pomoć imaju od dijaspore čega je svjestan i ministar Ramić.

–  Imamo jako dobre volje za ostanak, jer volimo svoje mjesto. Srednja Trnova je prije rata i sada na općini Ugljevik bila jedno od jačih sela. Imala je jako dobru ekonomiju. Prije rata smo imali veliki broj vozila i poljoprivrednih mašina kao i sada. Veliki nam je plus što dosta ljudi radi vani. Oni ulažu sredstva u naše mjesto i zahvaljujući njima kreće se ka boljem – naveo je Vahid Hadžić iz Srednje Trnove.

Iz dijaspore će nastaviti pomagati razvoj rodnih mjesta odakle su tokom rata protjerani. Ministar Ramić je istakao da treba ojačati te veze te nastaviti s podrškom zapošljavanju, remontu infrastrukture, stipendiranju učenika i studenata kako bi pojačali kvalitet života u povratničkim mjestima

 

(Fena)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *