Bosanci i Hercegovci dnevno ispuše 3 miliona KM

Pušenje je vodeća bolest ovisnosti u BiH, pokazuju rezultati posljednjih istraživanja. Najizraženija je kod odraslog stanovništva, gdje je zabilježeno 37,6 posto stalnih pušača, od čega je 49,2 posto muškaraca i 29,7 posto žena, pišu Nezavisne novine.

To su podaci kojima raspolaže Aida Ramić-Čatak, federalni koordinator za kontrolu duhana.

Prema njezinim riječima, u populaciji školske djece, uzrasta od 13 do 15 godina, evidentirano je 11,7 posto pušača, od čega 14,3 posto dječaka i 9,4 posto djevojčica.

Rano počinju pušiti: “Evidentno je da s pušenjem djeca počinju rano, jer rezultati istraživanja pokazuju da više od jedne trećine djece u našoj zemlji počinje pušiti prije 10. godine. Posebno zabrinjavaju rezultati istraživanja po kojima 90 posto djece izjavljuje da kupuje cigarete na ovlaštenim mjestima prodaje, a da ih pri tom nitko nikada nije upitao za godine ili im odbio prodati cigarete”, upozorava Ramić-Čatakova.

S obzirom na to da cijena cigareta iz godine u godinu raste, ističe da već odavno ne stoje argumenti da je pušenje “jeftina antistres terapija” naših građana.

Podsjeća da su stupanjem na snagu Zakona o akcizama u BiH cigarete u prosjeku poskupile 30 do 40 posto, pa trenutačna cijena najprodavanijih brendova iznosi 2,5 KM, što u slučaju kupnje jedne kutije cigareta dnevno, za pušača iznosi oko 1.000 KM godišnje.

Ako se uzme u obzir da BiH ima 3.922.205 stanovnika, a od toga 37,6 posto njih svakodnevno za kutiju cigareta u prosjeku potroši najmanje dvije KM, onda se dođe do podatka da bh. građani dnevno popuše 2.949.498 KM.

Pomenuti rezultati istraživanja o brojnosti konzumenata duhanskih proizvoda, kako ističe Ramić-Čatakova, daju argumente da se zakoni o kontroli duhana u entitetima nedovoljno sprovode u praksi.

Više efikasnosti, smatra ona, trebalo bi biti u smislu još velike dostupnosti cigareta djeci, nepoštivanja zabrane pušenja na javnim mjestima kao i neadekvatne zaštite nepušača od pasivnog pušenja boravkom u ustanovama gdje postoje pušačke zone.

Neophodna upozorenja: Iako sve ove zabrane ne utječu mnogo na svijest građana o potrebi smanjenja i prestanka pušenja, Ramić-Čatakova smatra da su trenutačna upozorenja tekstovima o štetnosti pušenja po zdravlje na pakiranjima cigareta neophodna u smislu informiranja potrošača, a i u skladu sa zakonima koji su na snazi u oba entiteta.

“Kako je BiH 2009. godine ratificirala dokument Okvirne konvencije o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije, u dogledno vrijeme će se proizvođačima duhanskih proizvoda uvesti obveza stavljanja još vidljivijih tekstualnih upozorenja koje zauzimaju veće površine kutija cigareta, kao što je to slučaj sa većinom zemalja u EU”, pojašnjava Ramić-Čatakova.

Dodaje da su istraživanja, rađena u zemljama EU, Kanade, SAD i Australije koje su uvele piktograme ili slikovna upozorenja o štetnosti pušenja na pakiranjima cigareta, pokazala značajna smanjenja pušenja kod pučanstva i veći interes pušača za prestanak pušenja.

“Smanjenje pušenja, kao bolesti ovisnosti, bi morao biti jedan od strateških prioriteta vlada i zdravstvenog sektora u brizi za zdravlje pučanstva u BiH, s obzirom na činjenicu da tri četvrtine uzroka smrtnosti pučanstva u BiH predstavljaju bolesti srca i krvnih sudova i maligne neoplazme, koji se izravno povezuju sa pušenjem”, tvrdi Ramić-Čatakova.

Kao jednu od učinkovitijih mjera za smanjenje pušenja smatra poskupljenje cigareta, koje je u drugim zemljama imalo dobre rezultate.

Darko Marković, nacionalni koordinator za borbu protiv pušenja RS, kaže da se prosječna starost pušača u RS kojih, prema podacima kojima raspolaže, ima između 35 i 42 posto, kreće od 18. do 24. godine.

Marković se slaže s kolegicom iz Federacije BiH da se zakoni o zabrani pušenja, prodaje i reklamiranja duhana i duhanskih proizvoda nedovoljno sprovode.

I djeca kupuju cigarete: “Sad da pošaljem dijete od 10 godina na kiosk da kupi cigarete, ono će ih kupiti. Ali, ako se bude kažnjavalo, zakon će morati biti poštovan. Naša ciljna skupina su nepušači, da oni ne počnu pušiti, jer ćemo tako, vremenom imati sve manje pušača. Na pušače je teže utjecati jer je sve stvar njihove slobodne volje”, kaže Marković.

Nažalost, kako ističe, najučinkovitije sredstvo smanjenja konzumacije duhana je njegovo poskupljenje.

Marković skreće pozornost na to da cigarete kod nas imaju veoma pristupačne cijene, tako da dijete koje počne pušiti može za novac od užine kupiti kutiju.

U EU, dodaje Marković, nema ih po cijeni nižoj od četiri eura, što je opravdano.

Statistički podaci o pušačima u BiH

* 37,6 posto stalnih pušača
* 49,2 posto muškaraca
* 29,7 posto žena
* 11,7 posto starosti od 13 do 15 godina
* 14,3 posto dječaka
* 9,4  posto djevojčica

Dnevnik

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *