Bh. telefon za anonimnu prijavu divljih deponija “usijan”

Otkako je na pres-konferenciji u petak objavljen telefonski broj za besplatnu i anonimnu prijavu divljih deponija u Federaciji Bosne i Hercegovine, telefon ne prestaje zvoniti.
“Prvi pozivi građana uslijedili su ubrzo nakon konferencije za medije”, rekao je za Fenu Zoran Adžaip, voditelj projekta “Mapiranje divljih deponija” u čijem je okviru i objavljen taj broj.

Relizatori kampanje iznenađeni su pozitivno takvom zainteresiranošću građana koji prijavljuju najčešće deponije mješovitog tipa čiji je sadržaj kućni i građevinski otpad.

Po riječima Adžaipa, prijave bi trebalo da doprinesu sprečavanju novih deponija.

Besplatni telefonski broj: 080 05 05 06, nazvan “Zeleni alarm” u projektu “Mapiranje divljih deponija”, objavila je na konferenciji u petak nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa kao realizator kampanje zajedno s Federalnim fondom za zaštitu okoliša.

Cilj je prvo sačiniti registar divljih, nelegalnih deponija otpada u urbanim i ruralnim sredinama u Federaciji BiH. Krajnji cilj je saniranje deponija i remedijacija tla. Općine će dobiti registar kao upotrebljiv dokument kako bi planirale novac za saniranje mjesta deponija, zamisao je organizatora kampanje koja treba da doprinese sistemskom rješavanju višedecenijskog problema nelegalnih deponija raznih vrsta otpada.

Realizatori će također ponuditi smjernice za izradu lokalnih propisa koji bi između ostalog sadržavale definiciju divlje deponije, kao i prijedlog za sankcije prekršiocima propisa.

Pažnja će biti fokusirana na deponije koje sadrže opasne materije, ali je bitno locirati i sve druge osim onih s tečnim otpadom budući da takve nisu predmet tog projekta.

Zoran Adžaip kaže da sadašnja zakonska legislativa ne daje samu definiciju pojma ‘divlja deponija’ mada je on prisutan, pa su se organizatori kampanje, u konsultaciji sa stručnjacima, opredijelili da predmet njihovog interesovanja budu nelegalne deponije koje zauzimaju najmanje šest do deset kvadratnih metara površine i pola metra u visinu, a sadrže sve vrste otpada izuzev tečnog.

Osim od samih građana, realizatori će podatke o deponijama sakupljati od lokalnih uprava. U tom cilju su nekim općinskim ili gradskim upravama u Federaciji BiH već ranije upućeni odgovarajući dopisi. I tu je odziv je zadovoljavajući, kako je rečeno u petak na pres-konferenciji, te su u tom pozitivnom kontekstu spomenute lokalne uprave: Kaknja, Bihaća, Novog Travnika, Lukavca, Kreševa, Bugojna i druge.

Prema podacima, divlje deponije su često razasute uz velike rijeke: Bosnu, Vrbas, Lašvu i njihove pritoke, u blizni puteva i izvorišta voda, što realizatori ovog projekta smatraju naročitom opasnošću. Najčešći uzročnici su nesavjesni građani.

Odbačeni otpad u okoliš direktno ugrožava ljudsko zdravlje, stvara lošu sliku o ekološkoj svijesti i uzrok je čestih šumskih požara. Također ugrožava stratešku privrednu granu, turizam, rečeno je na kofreneciji u petak.

Mada je značajno unapređen sistem upravljanja komunalnim otpadom u smislu razvoja komunalne infrastrukture i povećanjem broja stanovnika obuhvaćenih organiziranim prikupljanjem otpada, broj lokacija divljih deponija u Federaciji BiH nije smanjen.

Stare deponije zarastaju i nastaju nove, što iziskuje hitne mjere i sinergiju svih nivoa vlasti za sistemsko rješavanje ovog problema, a jedan od prvih koraka je lociranje divljih deponija i uspostava baze podataka za Federaciju BiH, zaključeno je na konferenciji.

 

 

 

 

 

(Fena)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *