Bez hitnih reformi, BiH će ostati “prazna ljuštura”

Dok u Bosni i Hercegovini traju, a čini se trajati će jako dugo, postizborna matematika i prepucavanja ovu zemlju svakodnevno napuštaju autobusi ljudi, ali i tvrtki koje  ne mogu niti žele poslovati u ovakvim uvjetima.

S obzirom na trendove, doduše ne samo u BiH, već je poprilično kasno za mnoge stvari ali ukoliko se uozbiljimo i počnemo raditi na konkretnim reformama možemo barem usporiti trendove propadanja biznisa i odlazaka ljudi.

A činjenica je da se broj odlazaka posljednjih godina broji u stotinama tisuća, a kvota da će tako biti i u narednim godinama je jako mala s obzirom kako smo prema ama baš svakom istraživanju vezanom za ekonomiju, socijalu, korupciju i kriminal apsolutno europsko dno. Dok sve stranke u zemlji samo gledaju kako će drugima gurati klipove u kotače, kotači zemlje odavno se ne kreću čemu svjedoče posljednji podaci Svjetske banke – u kategoriji otpočinjanja biznisa rangirani smo na 183. mjesto od 190 promatranih zemalja svijeta!

NAJGORI U EUROPI

Nadalje, na listi Doing Business u dijelu dobivanja građevinske dozvole naša zemlja je rangirana na 167. mjesto, uvođenje električne energije gdje smo rangirani na 130., a u oblasti plaćanje poreza nalazimo se na 139. mjestu.

Kada svemu dodamo političku i pravnu nestabilnost, činjenicu da smo “zarobljena država” u punom smislu te sintagme koja je okovana kriminalom i korupcijom jasno je zbog čega investitori od BiH bježe “kao vrag od tamjana”. A bez velikih domaćih i inozemnih investicija nema radnih mjesta, a time ni ljudi u zemlji.

Naravno, razvijene i uređene države poput Njemačke, Irske ili skandinavskih zemalja to znaju iskoristiti te nam uzimaju najbolje ljude. Ukoliko znamo da Njemačka priprema novi zakon o useljeništvu, kako im nedostaje više od milijun radnika, kako su prije nekoliko dana satnicu podigli na 9,19 eura (traži se čak i povećanje na 12 eura) jasno je kako će autobusi onih koji idu iz BiH još i puniji. Naročito jer se politička kriza i u naredne četiri godine već može s velikom sigurnošću prognozirati.

NUŽNE ISTINSKE REFORME

I dok Hrvatska i Srbija, svjesne da ostaju bez najboljih ljudi barem pokušavaju nešto raditi po tom pitanju (otvaranje tvornica, porezne reforme, u Hrvatskoj se želi povećati plaće na tisuću eura…), tradicionalno naše političke elite ne rade ništa ili pogoršavaju stvari. Pogoršavaju na način da na građane udaraju dodatne namete i poreze, koji su ionako izuzetno veliki.

– U rješavanje problema nedostatka i odliva radne snage, kao i smanjenja broja radno aktivnog stanovništva neophodno je uključivanje svih institucija sustava, kako bi se manjim oporezivanjem rada, reformom obrazovnog sustava, efikasnijom stimulacijom zapošljavanja i redefiniranjem ključnih politika doprinijelo zaustavljanju navedenih trendova, povećanju životnog standarda građana i povoljnijim uvjetima za gospodarske aktivnosti, kazao je za Fenu Vladimir Blagojević, glasnogovornik Gospodarske komore RS-a.

Primjerice, traži se da se rasterećenje rada radi na način vraćanja opterećenja po osnovu poreza i doprinosa na razinu iz 2008., odnosno na razinu do 50 posto opterećenja na plaću. Nadalje, država se mora prestati ponašati poput “superhika”, te otimati siromašnima i davati bogatima, jer je na taj način stvorila zemlju od oko 20 posto onih koji žive ispod granice siromaštva, a oko 50 posto građana je na granici siromaštva.

Dakle, imamo ogromnu većinu siromašnih, i manjinu super bogatih dok smo srednji stalež skoro iskorijenili. Neefikasnu i glomaznu bh. javnu upravu ne bi izdržala niti jedna Njemačka, a kamoli siromašna BiH, ali s obzirom da naši političari glasove jedino mogu dobivati na način da obećavaju podobnim i poslušnim mjesta u upravi i javnim poduzećima, situacija se po ovom pitanju samo pogoršavala. Sve pobrojano samo je kap u moru onoga što BiH pod hitno mora mijenjati želi li bar smanjiti trendove odlazaka. Do sada politika nije bila spremna na te korake, a koliko je realno od istih ljudi i stranaka koje se samo smjenjuju na vlasti od 1996. do danas, procijenite sami.

 

 

 

 

Dragan Bradvica (Dnevni list)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *