Izvještaj Evropske komisije: Srbija “pozitivna”, Hrvatska još malo korumpirana, BiH bez vizije

U godišnjem izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku država koje teže članstvu u Evropskoj uniji (EU), Srbija je pohvaljena zbog poboljšanja odnosa s Prištinom, ali je pozvana da uloži veće napore u pronalaženju i hapšenju preostalih haških optuženika.

U izvještaju koji će biti objavljen u ponedjeljak, navodi se da je Srbija pokazala pozitivne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala, ali da su potrebni veći napori u reformi pravosuđa i administracije, navodi Reuters, koji je imao uvid u nacrt ovog dokumenta.

Kako prenosi Tanjug, od Srbije se zahtijeva puna saradnja s Haškim tribunalom i konstruktivniji pristup po pitanju učešća Kosova u regionalnoj trgovini i saradnji, kao što se vlasti u Beogradu pozivaju da priznaju carinske deklaracije privremenih institucija samouprave u pokrajini.

U izvještaju se navodi da je Hrvatska ušla u finalnu fazu predpristupnih pregovora s Unijom, ali se ukazuje da ova država mora nastaviti s naporima i dodatno ih intenzivirati, posebno na polju reforme pravosuđa.

Od Hrvatske se, takođe, traži da poboljša borbu protiv korupcije i saradnju s Haškim tribunalom, a navodi se i da ova zemlja mora restrukturirati svoja brodogradilišta i riješiti probleme u vezi s nezavisnosti lokalnih medija.

Za Makedoniju se u izvještaju EK-a navodi da problem s Grčkom u vezi s imenom ove bivše jugoslovenske republike nastavlja da blokira napredak ka članstvu u EU, ali i da u ovoj zemlji mora biti poboljšan dijalog među političkim partijama i napredovati u reformama pravosuđa i javne administracije.

Poboljšanja su potrebna i u sferi slobode izražavanja i poslovnog okruženja.

Bosna i Hercegovina napravila je, prema izvještaju, ograničeni napredak u provođenju ključnih reformi, a neophodno je stvaranje zajedničke vizije svih političkih lidera o smjeru u kojem se reforme moraju kretati.

U dijelu izveštaja koji se odnosi na Kosovo, navodi se da se kosovske vlasti moraju ozbiljnije pozabaviti borbi protiv organizovanog kriminala, pranja novca i korupcije, a da ozbiljni izazovi postoje i na polju reforme javne administracije i vladavine zakona.

EK, takođe, navodi da na Kosovu, u praksi, nije osigurana sloboda izražavanja.

Crna Gora će, kako su prenijeli mediji u Podgorici koji su imali uvid u ovaj dokument, dobiti preporuku EK-a za status kandidata, ali će do početka pregovora morati da uloži dodatne napore da popravi stanje u mnogim oblastima, kao što su borba protiv organizovanog kriminala, izborno zakonodavstvo i efikasnost pravosuđa.

Iako je Crna Gora, kako se navodi, parlamentarna demokratija koja funkcionira uveliko u skladu s evropskim standardima, postoje nedostaci u funkcionisanju demokratskih institucija.

Također, postoje nedostaci u provođenju zakona, iako je pravni i institucionalni okvir posljednjih godina ojačan.

Albanija, prema izvještaju, mora poboljšati efikasnost i stabilnost demokratskih institucija koji su trenutno nedovoljni, a politička interakcija je obiljeležena konfrontacijama i nekonstruktivna.

Albanija, takođe, mora poboljšati reforme pravosuđa i ojačati vladavinu prava.

U Turskoj su neophodni značajni napori u osiguranju osnovnih ljudskih prava, slobode medija, a potrebna je i sveobuhvatnija javna debata o vitalnim ustavnim promjenama, čije je provođenje, takođe, od vitalnog značaja.

Turskoj se posebno zamjeraju manjkavosti u poštovanju prava žena, slobode vjeroispovjesti i prava manjinskih zajednica.

“Hitno je potrebno ispuniti Protokol iz Ankare o otvaranju luka za saobraćaj brodova s Kipra”, navodi se u izvještaju i dodaje da do sada nije postignut nikakav napredak po pitanju normalizacije odnosa s Kiprom.

Island mora ispuniti postojeće obaveze definirane Evropskim ugovorom o slobodnoj trgovini i uložiti više napora u informiranje javnog mnijenja o pristupanju EU.

U izvještaju se govori i o ukupnoj evropskoj politici proširenja i Komisija ponavlja svoju predanost primanju novih država u članstvo, ističući da je to u interesu Unije, kao i da se mora boriti protiv “zamorenosti proširenjem”.

Nove članice iz istočne Evrope su, kako se navodi, bile od vitalnog značaja za učvršćivanje globalne uloge Unije, osiguranje energetske sigurnosti, borbu protiv kriminala i zaštitu okoline.

Fena

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: